Šefovi država i vlada 27 zemalja članica EU se okupljaju na izvanrednom sastanku. Osim već starih tema o stabilnosti eura i pitanja stabilnog izvora energije, nameće se i pitanje sloge oko događanja u Egiptu.

Europska unija namjerava usvojiti zajedničku deklaraciju o Egiptu. EU se zalaže za demokratske promjene u zemljama koje su pogođene teškim nemirima. Očekuje se da će EU osuditi svaki obliku nasilja a u prijedlogu deklaracije se osobito kritizira zlostavljanje novinara, ometanje interneta i mreže mobilne telefonije u Egiptu i zato se navodi kako EU “odbacuje svaki pokušaj ometanja slobodnog širenja informacija kao i nasilje te zastrašivanje novinara”. Druga velika tema sastanka na vrhu je energija. Bilo da se radi o poticanju korištenja ekološke energije, zajedničkom tržištu za električnu energiju ili sigurnosti opskrbe plinom sa istoka, šefovi država i vlada 27 zemalja članica Europske unije razgovarat će o otvorenim pitanjima energetske strategije za idućih nekoliko godina.

Europska unija želi postići da opskrbljivači električnom energijom i plinom ubuduće konkuriraju ne samo u zemljama gdje im je sjedište, nego i u svim drugim zemljama Europske unije. Potrošačima se na taj način nudi slobodan izbor među različitim ponuđačima, što bi trebalo dovesti do nižih cijena. Europska unija energetskim koncernima želi otvoriti veliko tržište na kojem bi bilo mjesta i za male, ekološke ponuđače. 27 zemalja članica EU-a do ožujka moraju primijeniti odgovarajuće odredbe. No stvarnost izgleda drukčije: nacionalni koncerni i dalje teže ostati zatvoreni u svoje nacionalne granice gdje ne puštaju konkurente. Članice Unije do 2014. godine namjeravaju u potpunosti stvoriti europsko energetsko unutarnje tržište i na taj način osigurati više sigurnosti u opskrbi.

Europska unija nalazi se pred velikom zadaćom, jer namjerava i mora proširiti svoju energetsku mrežu. Takav korak je nužan kako bi ekološki ponuđači mogli isporučiti, na primjer energiju iz elektrana na vjetar sa Sjevernog mora sve do Alpa i ponuditi takvu energiju po tržišnim cijenama. Potrebno je i europsko unutarnje tržište koje će imati prekograničnu mrežu, centrale i kapacitete skladištenja energije. Do 2015. godine niti jedna članica Unije ne smije ostati izolirani “otok” unutar umreženog tržišta. Izgradnja i proširenje košta mnogo. Europska komisija je procijenila da je do 2020. godine za razvoj energetske mreže treba uložiti 200 milijarda eura. Polovica tih troškova moraju preuzeti energetski koncerni, ali je još otvoreno, tko će pokriti drugu polovicu troškova.

Članice EU-a imaju cilj da do 2020.godine 20 posto potrošene energije dolazi iz obnovljivih izvora energije, a u transportu bi to trebalo biti 10 psoto. Međutim, Europska komisija i članice Unije nisu složne oko puta koji bi vodio tom cilju. Povjerenik za energiju Günther Oettinger zalaže se za ciljane poticaje i bolju usklađenost. Moguće je uštedjeti milijarde eura gradnjom elektrana na vjetar u vjetrovitim područjima Starog kontinenta, smatra Oettinger. Posebice njemački model ulaganja u vjetroparkove smatra se u Europi primjerom za stvaranje novih radnih mjesta. Osim energije vjetra, tu je i pitanje kako najbolje koristiti sunčevu energiju.

(Deutsche Welle)