14. veljača 2007.| Rato Petković

Dug Srbije 19,6 mlrd. USD

Za vraćanje duga u 2007. će se dati 2,2 milijarde, a 2010. čak 3,5 milijardi dolara

Građani se najviše zadužuju za automobile i hladnjake Građani se najviše zadužuju za automobile i hladnjake Vanjski dug Srbije koncem 2006. godine, prema podacima Narodne banke, iznosio je 19,6 milijardi dolara, u što ulazi i kosovski dug od 1,8 milijardi dolara koji Srbija uredno otplaćuje. Dug u prošloj godini povećan je za 3,69 milijardi dolara, a u razdoblju od 2001. do 2006. godine za 8,770 milijardi dolara. Jedino se za 9,03 posto smanjio dug za kojega jamči država. Ukupni unutarnji i vanjski dug Srbije za koji jamči država iznosi nešto manje od 11 milijardi dolara. Država sve svoje dugove redovito podmiruje i dosad nije aktivirano nijedno jamstvo. Najveći dio unutarnjeg duga odnosi se na vraćanje stare devizne štednje, kojeg država treba izmiriti do konca 2016. godine. Taj dug sada iznosi 4,1 milijardu dolara. Najveći dio vanjskoga duga (oko 2,3 milijarde dolara) prošle jeseni odnosi se na direktne obveze prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), dok su dugovanja Pariškom klubu povjerilaca nešto više od dvije milijarde, Londonskom klubu 1,1 milijarda, Svjetskoj banci blizu 519 milijuna, a Europskoj investicijskoj banci (EIB) 54 milijuna dolara. Ove godine Srbija će na ime otplate vanjskog duga, prema računici ekonomista, morati izdvojiti 2,2 milijarde dolara, a idućih godina ta će se brojka povećavati. Prema podatcima MMF, Srbija će u 2009. i 2010. godini morati izdvojiti ukupno 3,5 milijardi dolara na ime vraćanja vanjskog duga. U Upravi trezora planirano je da država u ovoj godini, na ime javnog duga, vrati 859,5 milijuna dolara, 2009. - 775,8, a u 2010. godini 1,018 milijardi dolara. Ako se država u međuvremenu dodatno ne zaduži, godišnje rate poslije 2010. godine postupno bi se smanjivale.

Lanjsko povećanja duga od 23,19 posto došlo je u vrijeme kada je Pariški klub povjerilaca u veljači 2006. godini otpisao Srbiji dodatnih 15 posto duga od 653 milijuna dolara i kada je središnja banka, zahvaljujući visokim deviznim rezervama, koje sada iznose 12 milijardi dolara, vratila prije vremena dug Međunarodnom monetarnom fondu - 570 milijuna dolara. Do povećane zaduženosti Srbije došlo je na temelju većeg zaduživanja građana i gospodarstva. Kreditno zaduženje građana kod banaka obračunano u eurima iznosi 2,4 milijardi eura tako da prosječni dug po svakom zaduženom iznosi oko 685, a po stanovniku 319 eura. Zaduženost tvrtki lani je povećana za 54 posto. Vanjski dug javnog sektora smanjen je od 2001. za 3,78 posto, dok je u istom razdoblju zaduženost privatnog sektora povećana sa 2,02 milijardi na 11,150 mlrd. dolara. U Srbiju je lani uvezeno robe u vrijednosti 13,1 milijardi, dok je izvezeno za 6,4 milijardi dolara. Najviše, oko 20 posto uvoza, odnosi se na kupnju nafte i plina, 2,680 milijardi dolara. Građani najveći dio duga troše na uvoz automobila i kupnju kućanskih aparata. U Srbiju je lani uvezen 69.451 vozilo, na što je potrošeno 409,6 milijuna eura. Prema podacima Zavoda za statistiku, vrijednost uvoza veća je za 120 milijuna eura u odnosu na 2005. . Za uvoz polovnih automobila izdvojeno je 138 milijuna, dok je za nove plaćeno 271,6 milijuna eura. Uvoz motornih vozila u ukupnom srbijanskom uvozu sudjeluje sa 5,4 posto. Od bijele tehnike najviše je potrošeno na televizore (71,48 milijuna dolara), a po 36, odnosno 35 milijuna na uvoz perilica i hladnjaka.

Niste pretplatnik?

alati

Komentiraj članak Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%

0%

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (0)

Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku

Poslovni.hr je internetski portal prvih hrvatskih dnevnih poslovnih novina - Poslovnog dnevnika. Svrha portala poslovni.hr je profiliranje u središnji gospodarski i financijski portal. Portal ima najveću online zajednicu korisnika okupljenu oko financijskih i poslovnih tema, a uz velik izbor aktualnih vijesti i analiza, poslovni.hr daje i detaljni pregled trgovanja na regionalnim burzama, nudi brojne poslovne i stručne naslove dostupne putem internetske knjižare i dr.