26. kolovoz 2009.| Mirela Klanac; Suzana Varošanec; Snježana Vujisić Sardelić
Državna poduzeća dužna dobavljačima čak 11 mlrd. kuna
Dugovanja su evidentirana u bilancama izvještaja o poslovanju 20-ak državnih kompanija koje je u utorak objavilo Ministarstvo financija
Najveća državna poduzeća i Ina su 30. lipnja ukupno dobavljačima dugovala 11 milijardi kuna. Riječ je o dugovanjima evidentiranima u bilancama polugodišnjih izvještaja o poslovanju 20-ak državnih kompanija koje je objavilo Ministarstvo financija. Uz izvještaje Ministarstvo financija nije objavilo i dodatne bilješke pa je teško procjenjivati je li se stanje s neplaćanjem popravilo do prošlog tjedna, kada je o tome raspravljala Vlada te kakav će biti rezultat sljedećeg tjedna, do kada je Vlada dala nalog Nadzornim odborima da svedu probleme u prihvatljive okvire.
Uz Inu, koja dobavljačima duguje 3,7 milijardi kuna, najveći dužnik su Hrvatske autoceste sa 2,2 milijarde kuna duga. HAC je u tri mjeseca dramatično povećao svoje obveze jer je 31. ožujka njegovo dugovanje dobavljačima iznosilo 1,8 milijardi kuna. Time su njegove obveze prema dobavljačima povećane za preko 400 milijuna kuna. Istodobno, na polugodištu prošle godine HAC-ove obveze su bile dvostruko manje i iznosile su 1,1 milijardu kuna. Kompaniji su, inače, jako rasle kratkoročne obveze - sa 1,6 milijardi prošle godine na čak 3,6 milijardi kuna u prvih šest mjeseci ove godine, a za tri milijarde kuna porasle su i dugoročne obveze (30. 6. iznosile su 17,4 milijarde kuna). Problem HAC-ove nelikvidnosti se objašnjava negativnom refleksijom Ininih dugovanja proračunu za trošarine koje su jedan od izvornih prihoda HAC-a. HAC od proračuna potražuje 732 milijuna kuna pa se može pretpostaviti da je to i visina Inina duga proračunu na ime trošarina koje se transferiraju HAC-u, a koje očito nisu plaćene. Budući da i Hrvatske ceste (HC) dobavljačima duguju još 890 milijuna kuna, jasno je da je građevinski sektor jedan od najpogođenijih u lancu neplaćanja, jer samo od dvije državne tvrtke ne uspijevaju naplatiti radove vrijedne više od tri milijarde kuna. HEP je prema bilanci od 30. lipnja dugovao 1,9 milijardi kuna, ali su nam u HEP-u rekli da su obveze smanjene te su na dan 24.kolovoza iznosile 761,5 milijuna kuna, dok su rokovi plaćanja skraćeni na 84 dana. To je rezultat već aranžiranog kredita od 30 milijuna eura, a u prihvatljive rokove plaćanja od 60 dana planiraju ući uz kredit od 50 milijuna eura koji je pred zaključenjem. Postotno najveći porast obveza ima Plinacro jer mu je iznos dugova premašio HŽ-ovih 450 milijuna kuna. No nije riječ o kroničnoj nelikvidnosti nego o zastoju u transferu novca od EBRD-ova kredita. Tek rijetka državna poduzeća i to ona kapitalno najmanje važna (ACI, Plovput) nisu zabilježila povećanje dugova prema dobavljačima. Obveze su narasle i HRT-u - sa 146 na 268 milijuna kuna, Hrvatskoj pošti (HP), s 26 na 52 milijuna kuna, te Hrvatskim šumama (HŠ), s 95 na 119 milijuna kuna. Zbog vrlo visokih dugovanja u drugi plan su pali operativni rezultati. HEP i HP su prešli u dobitaše, dok su se Croatia Airlines i HŠ priključile tvrtkama koje i dalje posluju negativno.
Odšteta
Barbić: Nadzornike moguće tužiti
Predsjednik države Stjepan Mesić zatražio je opću reviziju poslovanja državnih tvrtki. Poručio je da svi koji sjede u NO-ima tvrtki koje loše posluju, trebaju odgovarati za propuste. Akademik Jakša Barbić objašnjava da Zakon o trgovačkim društvima sadrži rigorozna pravila za odgovornost članova NO-a u propustima kod nadzora uprava kompanija i imenovanja. "Članove NO-a državnih tvrtki moguće je tužiti za naknadu štete koju kompanija ima zbog njihovih propusta, a odgovaraju cijelom imovinom", kaže Barbić, dodajući da je riječ o drugoj liniji imovinske-pravne odgovornosti državnih nadzornika za propuste poput toga što nisu tražili izvješća od uprava ili su proveli nalog političara da nekog postave u upravu, a znali su da nije vodio tvrtku, nema reference i nije sposoban za taj posao. Napominje da zastara za parničnu tužbu u tim slučajevima nastupa nakon 5 godina, a da skupštine državnih tvrtki mogu bez navođenja razloga opozvati nadzornike (prva linija odgovornosti).