Nouriel Roubini (Foto: Epa)
Roubini, naširoko poznat po svom točno predviđenom scenariju globalne krize za 2008. godinu, predviđa teška vremena za ekonomiju te upozorava da bez većih promjena u zakonima stvari mogu postati puno gore. Sve dok se ne provedu radiklane reforme u Europi, a SAD se ne uozbilji po pitanju nagomilavanja dugova, svjetska ekonomija će padati vršeći pritisak na životni standard njenih stanovnika, upozorava Roubini.
Ovaj profesor ekonomije na New York Univerisityju, progovorio je o spomenutome u intervjuu za Associated Press. Govoreći o ekonomskim izgledima u ovoj godini, složio se s posljednjom ocjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da globalna ekonomija slabi. Eurozoni predviđa recesiju, a ključnim tržištima u razvoju - Kini, Indiji, Brazilu i Južnoj Africi predviđa usporavanje, što će djelomično moći 'zahvaliti' problemima u eurozoni. Predvidio je u intervjuu i da će američka ekonomija rasti tek 1,7 do 1,8 posto ove godine, dok će nezaposlenost ostati na visokim razinama. Američka je vlada, kazao je, "šutnula konzervu niz cestu" i ne poduzima mjere kojima bi se potaknula produktivnost i konkurentnost.
"Živimo u svijetu u kojem još uvijek postoji ogromna količina ekonomske i financijske ranjivosti", kazao je. Govoreći o ogromnoj količini makroekonomske, financijske, fiskalne, dužničke, bankarske i regulatorne nesigurnosti, kazao je kako postoji i geopolitička i zakonodavna nesigurnost. "Postoji mnogo izvora nestabilnosti koji dolaze iz eurozone, s Bliskog Istoka, iz činjenice da se SAD ne bavi svojim vlastitim fiskalnim problemom, iz činjenice da je kineski rast neuravnotežen i neodrživ i da se previše oslanja na izvoz, fiksne investicije i visoku ušteđevinu, a nedovoljno na potrošnju. Dakle, riječ je o vrlo osjetljivoj globalnoj ekonomiji", kazao je Roubini.
Kao najveću nesigurnost istaknuo je mogućnost sukoba s Iranom zbog nuklearnog programa u koji uključuje i Izrael, SAD, ili oboje. To bi cijene nafte moglo pogurati na 150 dolara za barel, kazao je, što bi dalje moglo odvesti u globalnu recesiju.
Nezaposlenost i ekonomska nesigurnost postale su veliki problem, protesta je sve više, a oni vode u političku i socijalnu nestabilnost. "Dakle, trebamo smanjiti nejednakost. Broj radnih mjesta mora porasti, kao i vještine, edukacija. Treba povećati ljudski kapital kako bi se radnici mogli nadmetati", objasnio je, pozivajući na velike promjene u političkim prioritetima. "Svoje investicije moramo usmjeriti sa stvari koje su manje produktivne , poput financijskog sektora i nekretninskog tržišta u stvari koje su produktivnije, poput naših ljudi, ljudskog kapitala, naše strukture, tehnologije, inovacija", kazao je.
Za kraj je dodao kako će spor gospodarski rast u vodećim ekonomijama vjerojatno prije dovesti do toga da će krivulja oporavka biti u obliku slova "U", prije nego u obliku slova "V". Oporavak bi, kazao je, mogao trajati još tri do pet godina zbog visoke zaduženosti. "Jednom kada imate previše duga u javnom i privatnom sektoru, bolni proces može trajati i čitavo desetljeće, gdje ekonomski rast ostaje slab i anemičan dok ne očistimo bilancu i investiramo u stvari koje nas čine produktivnijima u budućnosti", zaključuje.
(pd)