Odnos javne uprave u Hrvatskoj, prema riječima Mirjane Matešić, ravnateljice Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), prilično je neozbiljan.

“Oni ne znaju zašto bi s nama uopće trebali razgovarati o društveno odgovornom poslovanju (DOP). U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ne možemo nikako dobiti osobu koja bi redovito komunicirala s nama”, rekla je Matešić na Trećoj nacionalnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju, u organizaciji Nacionalne mreže za DOP koja se u srijedu održala u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.

Matešić napominje kako se napredovalo na razini DOP-a, ali očekuje da se poveća transparentnost u nagrađivanju te da bi i javna uprava trebala sudjelovati u tome. “I Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) trebala bi u dodijeli sredstava primijeniti norme DOP-a. Primjerice ocjenjivati utjecaj nekog projekta na okoliš”, spominje Matešić. Dodaje kako je i u interesu poduzeća da više primjenjuje DOP jer on pridonosi konkurentnosti tvrtke, smanjuje troškove upravljanja rizicima (npr. sprečavanje loših odluka), olakšava pristup kapitalu i potiče inovacije.

Predstavljeni su i studije slučaja utjecaja DOP-a na tri tvrtke koje posluju u Hrvatskoj. Pored Banco Popolare Hrvatska i OBI Hrvatska u pripremljenim materijalima konferencije se moglo pronaći i Hartmannovo izvješće.

Svoj pogled na DOP u Hrvatskoj iznijela je i Susan Bird, koordinatorica za DOP u DG Employment, Social Affairs and Inclusion pri Europskoj komisiji, a predstavljen je i prvi leksikon održivog razvoja.

Hartman Hrvatska navodi kako 95% sirovina i repromaterijala za proizvodnju nabavljaju kod lokalnih dobavljača u Hrvatskoj. U dijelu koji se odnosi na društveno odgovorno poslovanje spominju kako je Hartmann Hrvatska postigao četvrtu od pet razina upravljanja okolišem u skladu s modelom STEP@Enviroment, koji uključuje norme 14001 oznake zaštite okoliša za sve svoje proizvode koji se u potpunosti recikliraju, edukaciju zaposlenika o standardima zaštite okoliča te kontroliranu uporabu manje štetnih kemikalija te kontrolu kvalitete proizvoda dobavljača. Zanimljiva je i tablica potrošnje energenata i vode po kilogramu proizvoda. Tako se spominje da su 2007. godine trošili 0,84 kWh po kilogramu prizvoda, a 2010. godine smanjili su to na 0,74 kWh. Kada se o vodi radi trošili su 2007. godine 15,6 litara po kilogramu, a 2010. uspjeli su smanjiti do razine od 9,68 litara po kilogramu.

Hartmann Grupa zapošljava 1.489 zaposlenika, a tvornica u Hrvatskoj bavi se ponajviše proizvodnjom i prodajom oblikovanih papirnih vlakana poput kutija za jaja te jednokratnih medicinskih posuda. U Europi proizvode u pet pogona: Hrvatska, Danska, Njemačka, Finska i Mađarska. Osim Europe, proizvdnja se još odvija u Izraelu i Kanadi. Hartmann Hrvatska 90 % proizvodnje izvozi, a po prihodima u Hartmann Grupi njihova tvornica u Koprivnici ostvaruje 10% europskog i 8 % svjetskog udjela.

Više o svemu čitajte u sutrašnjem tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika.

Birokracija koči

Imamo sunce i vjetar, a uvozimo više od polovice energije: Zašto Hrvatska i dalje igra na rubu ponora?

Bitka za svakog gosta

Zašto bi došli baš kod vas? Odgovor odlučuje tko puni apartmane, a tko ostaje prazan