M. Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, D. Majetić, direktor HUP-a, D. Markušić, glavni urednik Poslovnog dnevnika, V. Preveden iz Roland Bergera i Đ. Njavro, dekan ZŠEM-a
Optimizmu ni traga
Hrvatski menadžeri nadolazeće godine ne gledaju s optimizmom. Nova radna mjesta jedva da očekuju, a gospodarsku budućnost vide tek u održivom turizmu. Ne samo da su znatno oprezniji od kolega iz regije već su i veći pesimisti nego su bili 2006. kada je Berger također proveo anketiranje. Tada su naši menadžeri optimizam vezan uz gospodarski razvoj iskazali ocjenom 2,5 koja je sada pala na 0,8. Skeptičnim Hrvatima bliski su Austrijanci i Ukrajinci, a Poljaci su najoptimističniji. Dok hrvatske političke elite planove podređuju pristupanju EU, menadžeri imaju visoka očekivanja od dolaska ruskoga kapitala. Njihova su očekivanja najviša u regiji, dvostruko veća od prosjeka koje iznose drugi menadžeri. U Bergeru ipak ocjenjuje da sve baš i nije tako loše te da Hrvatska ima šansu. Može, kažu, postati i središte jugoistočne Europe ako pravodobno provede strukturne reforme i prepozna važnost internacionalizacije poslovanja. Smatraju da se naše gospodarstvo mora više okrenuti velikim tržištima, Rusiji i Turskoj. Zemlje SIE u prvom desetljeću ovog stoljeća bile su prepoznatljive kao regija s gospodarskim rastom. No recesija i izostanak inozemnih ulaganja razotkrile su slabosti regije, od birokracije i korupcije preko neodgovarajuće infrastrukture do nedostatka inovativnosti. Slovenija i Češka svladale su tranziciju i izrasle u napredna gospodarstva. Mađarska i Slovačka imaju dobre izgleda da to ostvare do 2020. godine, dok ih Hrvatska i Poljska tek trebaju sustići. Slovenija će 2020. ostvarivati 80% kupovne moći (BDP/per capita) u odnosu na prosjek EU 15, Češka 75% a Slovačka 70%. Hrvatska je u društvu Poljske, Mađarske i Rusije s rezultatom 40 do 50 posto, dok će Bugarska, Rumunjska, Srbija i Ukrajina zastati na 10-30 posto. Od 12 zemalja samo Poljska kontinuirano napreduje, dok ostale zemlje, pa i Austrija, gube na konkurentnosti. Poljska je 2004. bila 60. na ljestvici globalne konkurentnosti, a 2010. je na 39. poziciji. Hrvatska je 2004. bila rang niže od Poljske da bi lani pala na 77. poziciju. Austrija je pala sa 17. na 18. mjesto, Bugarska sa 59. na 71.
Trošak rada kao prednost
Glavna prednost regije ostat će konkurentni troškovi rada. U odnosu na prosjek EU 15 iz 2009. najbolje stoje Slovačka (70%), Poljska (74%) i Mađarska sa 80%. Hrvatska je četvrta sa 81%. Veća učinkovitost i inovativnost bit će u vrhu dnevnih obveza menadžera u idućem desetljeću. Fokusiranje na visoku tehnologiju ključno je za veću produktivnost, u čemu prednjače Češka i Mađarska. Poljska, Rumunjska i Bugarska su na začelju, a Hrvatska uopće nije rangirana. Preporuku EK da se 3% BDP-a ulaže u istraživanje i razvoj od svih članica EU provode samo Finska i Švedska. Mala izdvajanja su problem svih zemalja SIE, samo Češka, Mađarska i Slovenija ulažu više od 1% BDP-a, Hrvatska izdvaja 0,8%. Usko grlo budućeg razvoja regije je i ljudski kapital. Demografski trend, odljev mozgova i neprilagođeni sustavi obrazovanja problemi su koji će tek eskalirati. Samo Austrija bilježi rast stanovništva, profitirajući iz migracijskih tokova. I tu su za Hrvatsku evidentne crne slutnje pa su prognoze da će gospodarski razvoj i rast BDP-a po stanovniku 2020. biti oko nule za razliku od +5 posto Mađarske ili +14 posto Ukrajine. U kategoriji "odljev mozgova" Hrvatska je opet nisko rangirana, veće iseljavanje mladih obrazovanih ljudi bilježe samo Bugarska i Srbija. SIE, procjenjuju u Bergeru, i u sljedećem desetljeću najviše će ovisiti o tržištima zapadne Europe, Kina bi mogla biti zanemarena. Većina menadžera zemlje EU 15 smatra ključnim trgovinskim partnerima i ulagačima.
'Rast je u rukama malih, inovativnih tvrtki'
Stručni skup M. Pejković priliku za Hrvatsku vidi u korištenju 'digitalnog svijeta'
Zagreb Gdje će Hrvatska biti 2020. ovisi o potezima koje će vući ove i sljedeće godine. Prije svega treba sačuvati makroekonomsku stabilnost, a u Hrvatskoj to znači kontrolirati deficit proračuna. Poručio je to dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa u kojoj je održan stručni skup "Središnja i istočna Europa u 2020. - Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća". Njavro je dodao da treba učvrstiti institucije i donijeti zakone koji će biti jednaki za sve pa će onda, kaže, biti lakše privlačiti strane investitore, ali i potaknuti domaću štednju za ulaganja. Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, Hrvatsku u 2020. vidi kao uspješnu članicu EU. Smatra da dosad nismo optimalno koristili naše prirodne sklonosti prema inovativnosti i u tom području vidi potencijale. "Industrija koja je orijentirana na male tvrtke i sadrži element inovativnosti i koristi novi digitalni svijet može postati generator rasta", ističe Pejković i dodaje kako taj rast vidi u jačem korištenju zemljopisne pozicioniranosti Hrvatske povezane s turizmom i zdravom hranom.