Pet razloga za rast
Globalna financijska kriza nepogodno je utjecala na vrlo malen broj islamskih financijskih institucija dok se realna ekonomija stezala, a određeni izdavatelji islamskih obveznica suočili s nemogućnošću otplate dugova. No, zbog podjele rizika koja je zadana u svijetu islamskih financija navedeni su se instrumenti pokazali otpornijima na prvi krug financijske zaraze koji je pogodio svijet 2008. Vodeći ekonomisti poput Kennetha Rogoffa s Harvarda smatraju da islamske financije imaju prednosti u vidu dioničarskoga kapitala i podjele rizika u odnosu na konvencionalnu sklonost dužničkim instrumentima.Islamske su financijske institucije tijekom krize ostale razmjerno stabilne zbog nekoliko specifičnih obilježja. Jedno od njih jest činjenica da islamske financije naglašavaju važnost kapitalne potpore, čime osiguravaju izravnu poveznicu između financijskih transakcija i djelatnosti realne ekonomije. Tako su uštede navedenih institucija i povrati ulaganja usko povezani jer ih određuje upravo realni, a ne financijski sektor. Time se stvara fleksibilan mehanizam prilagodbe u slučaju nepredviđenih šokova, a i osigurava se stalna jednakost realnog kapitala i vrijednosti dugova, dok se istodobno sprječava prekomjerno financiranje zaduživanjem, kao i nekoliko oblika složene sekuritizacije. Nadalje, islamske su financije u većoj mjeri nepristrane: zajmodavci i zajmoprimci dijele kako rizike, tako i dobitke, čime se povećava usmjerenost na dugoročne ciljeve i obeshrabruje prekomjerno kratkoročno upuštanje u rizike. Ukratko, islamske financijske institucije prema svojim se klijentima odnose kao prema poslovnim partnerima. Stoga imaju snažne poticaje za pomnu procjenu financijskih zahtjeva i pomoć zajmoprimcima koji se nađu u nevoljama, čime smanjuju pritisak glede prodaje imovine i kapitala po preniskim cijenama te minimaliziraju vjerojatnost financijske zaraze. Konačno, islamski financijski okvir štiti depozitnu bilancu i sprječava pretjeran rast zajmova.
Po šerijatskom zakonu
Islamski financijski instrumenti trenutačno su prisutni u najmanje 70 država te predstavljaju oko 0,5 posto suvremene svjetske globalne aktive. No, veliki su izgledi za nastavak njihova ubrzana rasta. U izvješću "Global Islamic Banking Report" iz studenoga 2011. Deutsche Bank predvidjela je zajednički godišnji rast islamske aktive od 24 posto u iduće tri godine. Pet je glavnih razloga za tu prognozu. Islamske financije nude štedišama i ulagačima praktičnu alternativu uobičajenim instrumentima.Kvaliteta njihovih financijskih usluga neprestano se poboljšava, a one nisu namijenjene samo određenim klijentima. Nadalje, uobičajene multinacionalne financijske institucije u sve većoj mjeri imaju u ponudi i islamski kapital, pa je zanimanje za nj u Londonu, Luxembourgu i drugim svjetskim financijskim središtima sve veće. Procvat tržišta robe u određenim muslimanskim zemljama uzrokovao je stvaranje viškova koji se moraju raspodijeliti putem financijskih posrednika i državnih financijskih fondova. Na kraju, islamski financijski instrumenti pridržavaju se šerijata, islamskoga moralnog i vjerskog zakonika, te šalju signale o promjenama kompatibilne s najnovijim zbivanjima u nekoliko zemalja s većinski muslimanskim stanovništvom.No, uviđanje potencijala islamskih financija zahtijeva pomni nadzor. Financijske institucije moraju pojačati pregled prije izdavanja zajmova i nadzor nakon posuđivanja. Problem je i što u mnogim zemljama dugovi imaju povlašten tretman pri oporezivanju, što ide u prilog zaduženosti umjesto kapitalu i dogovorima o podjeli profita i gubitka. To bi se trebalo promijeniti. Nadalje, u islamskim financijama hipoteke, uzajamno osiguranje i mikrofinanciranje nisu dovoljno razvijeni, moraju se poboljšati procedure vezane uz nesolventnost i bankrot, a trebali bi se uspostaviti i mehanizmi za djelovanje uslijed nemogućnosti otplate dugova "islamskih obveznica". Konačno, islamske financijske institucije morale bi se pozabaviti nejasnoćama vezanima uz upravljanje rizicima likvidnosti, usklađivanjem s propisima određenima Baselom III, međunarodnim računovodstvenim standardima i pravilima poslovnog rukovođenja.
Razumno upravljanje rizicima
Premda posljednji izvještaji naglašavaju veličinu i procvat islamskoga financijskog kapitala i instrumenata, upravo će kvaliteta usluga, nastavak financijske inovativnosti i razumna praksa upravljanja rizicima u konačnici odrediti njihov uspjeh. Ako uspješno riješe postojeće nedostatke, islamske financije mogle bi potaknuti inkluzivan rast u brojnim zemljama u razvoju. Riješe li ključna regulacijska pitanja, kao i probleme vezane uz poslovno rukovođenje, imaju potencijal zadovoljiti bankarske i investicijske potrebe većeg broja osoba, proširiti doseg i pridonijeti većoj financijskoj stabilnosti te uključenosti u svijet u razvoju. A to je nešto što bismo svi trebali pozdraviti.
© Project Syndicate, 2012.
Mahmoud Mohieldin, izvršni je direktor Svjetske banke