Ukupan promet
Naime, na slovenskom tržištu kapitala u 2008. godini ostvareno je ukupno 1,3 milijarde eura prometa, što je čak 42,3 posto manje nego godinu prije. Čak 53 posto ukupnog burzovnog prometa čine vrijednosni papiri Prve kotacije unutar koje se nalazi sedam izdanja, poručuje za Poslovni dnevnik Martin Romih, financijski savjetnik brokerske kuće Medvešek Pušnik iz Ljubljane. Uz visok udio dionice Krke u sveukupnom prometu burze nalaze se i ostala izdanja Prve kotacije, a to su redom Telekom Slovenije s udjelom od 8,3 posto od ukupnog prometa, Nova kreditna banka Maribor sa 7,8 posto, Petrol sa 5,8 posto i Mercator sa 5,6 posto. “Pad vrijednosti dionica u 2008. godini značio je i osjetan pad prometa i tržišne kapitalizacije Ljubljanske burze. Naime, tržišna kapitalizacija Ljubljanske burze, bez investicijskih fondova, krajem prosinca prošle godine iznosila je 8,5 milijardi eura, što je čak 57,1-postotni pad u usporedbi s godinom prije”, izjavio je Romih.
Regionalna iznimka
On dodaje kako je, promatrajući strukturu prometa, oko 74,1 posto ukupnog prometa bilo u dionicama, slijede obveznice sa oko 20 posto i investicijski fondovi sa 5,9 posto. Koliko je loša situacija na slovenskom tržištu kapitala pokazuje i tamošnji burzovni indeks. Naime, u prošloj godini indeks Ljubljanske burze SBI 20 zabilježio je pad vrijednosti od čak 67,5 posto. Međutim, kao što je već spomenuto za razliku od indeksa Beogradske ili Zagrebačke burze, slovenski SBI 20 je u ovoj godini ostvario rast vrijednosti od 3,9 posto. Koliko god prošla godina bila loša, ipak je na Ljubljanskoj burzi uvršteno nekoliko novih izdanja za razliku od ostalih regionalnih tržišta kapitala, za što analitičari tvrde da su najvažniji događaji tamošnje burze. “Nakon uvrštenja Nove kreditne banke Maribor u prosincu 2007. godine, u 2008. na burzu su uvrštene dionice Pozavarovalnice Sava, Zavarovalnice Triglav i Abanke Vipa, što je znatno doprinijelo povećanju reprezentativnosti organiziranog tržišta kapitala, poboljšanju preglednosti i usporedbe sa stranim tržištima kapitala”, kaže Romih. No ako postoje dobri trenuci, postoje i loši. Tako je zapravo spletom više okolnosti došlo do iznimno niskih razina na Ljubljanskoj burzi. “Padovi do kojih je došlo iz dva razloga – a to su širenje svjetske gospodarske krize i prenapuhanosti cijena dionica slovenskih kompanija koje su u 2007. dosegnule vrhunac, bili su s jedne strane logični, pa čak i očekivani, no većinu je ipak iznenadio njihov intenzitet”, ističe Romih.
Nesigurni ulagači
Iako indeks Ljubljanske burze bilježi rast, Romih raspoloženje ulagača opisuje kao “miješano”. “Određeni dio populacije s negativnim stavom promatra događaje na slovenskom tržištu kapitala i razmišlja o prodaji svojih udjela, i kada to učine, s druge strane ima više ulagača s privlačnim pozicijama većine slovenskih ‘blue chip’ dionica koji vide odlične dugoročne i srednjoročne investicijske prilike”, kaže Martin Romih. On ističe kako u tom trenutku postoji potencijal rasta vrijednosti burzovnih indeksa. U prilog toj tvrdnji govori i već spomenuti ovogodišnji rast slovenskog dioničkog burzovnog indeksa.