U srpnju su ukupni depoziti kod poslovnih banaka zabilježili blagi rast na mjesečnoj razini, čemu je vjerojatno pridonio početak središnjeg dijela turističke sezone, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.
RBA Dnevne financijske vijesti
U srpnju su ukupni depoziti kod poslovnih banaka zabilježili blagi rast na mjesečnoj razini, čemu je vjerojatno pridonio početak središnjeg dijela turističke sezone, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.
RBA Dnevne financijske vijesti
Ukupni depoziti (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) su na kraju srpnja iznosili gotovo 224 mlrd. kuna, što je 3,8 mlrd. kuna ili 1,7 posto više nego na kraju lipnja. Na godišnjoj razini ukupni su depoziti porasli za 6,9 mlrd. kuna ili 3,2 posto, dok su u odnosu na kraj 2011. viši za 1,7 mlrd. kuna, odnosno za 0,8 posto.
Rastu ukupnih depozita na mjesečnoj razini pridonio je i rast depozitnog novca i rast štednih i oročenih depozita. Depozitni novac iznosio je 34,4 mlrd. kuna, što je za 774 mil. kuna više nego na kraju lipnja. Štedni i oročeni depoziti u srpnju su porasli za gotovo 3 mlrd. kuna pa su dosegnuli 189,5 mlrd. kuna. Kod štednih i oročenih depozita u srpnju je ponovno intenziviran rast deviznih depozita koji su porasli za 2,8 mlrd. Kuna (1,9 posto) na 147,6 mlrd. kuna, dok su kunski depoziti porasli za svega 200 mil. kuna. Takva kretanja vjerojatno su rezultat priljeva deviza od turizma, pišu analitičari.
Na godišnjoj razini rastu depozita pridonio je isključivo rast štednih i oročenih depozita, koji su porasli za 8,3 mlrd. kuna, dok se iznos depozita na transakcijskim računima u promatranom razdoblju smanjio za 1,4 mlrd. kuna (4 posto). S obzirom da devizni depoziti čine 78 posto štednih i oročenih depozita, na njihov godišnji rast od 3,1 posto zasigurno je utjecalo i slabljenje kune u odnosu na euro za 0,9 posto, stoji u RBA analizi.
Promatrajući prema sektorima, u srpnju su porasli i depoziti stanovništva i depoziti poduzeća, no na godišnjoj razini depoziti poduzeća i dalje bilježe pad pa su u odnosu na pretkrizno razdoblje manji za oko 27 posto. Oporavak štednje trgovačkih društava onemogućen je smanjenom likvidnošću korporativnog sektora i općenito manjom gospodarskom aktivnošću, zaključuju analitičari.
(pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ekonomski infarkt…tipična poslijedica porezne represije te pravne i institucionalne nesigurnosti…a još pripremaju i porez na imovinu…
Nije lose. Ali naarvno nista se ne kreditira osim kreditnih kartica, potrosnje, nesto stambeno. Zasto? Zasto jer je poslovna klima u K……….
Uključite se u raspravu