Da smo trošili u razini mogućnosti, deficitom smo mogli sagraditi autoceste u gotovini

Autor: Poslovni.hr , 17. rujan 2012. u 10:00

Nakon detaljne analize o tome koliko nas košta država i njezino zaduživanje te koliki su se dugovi nakupili u posljednjih desetak godina, Večernji list je došao do podatka da je država od 2002. do kolovoza 2012. potrošila 48,64 milijarde kuna više nego što je skupila od poreza i doprinosa.

U međuvremenu, država se zaduživala pa je dug bez republičkih fondova i lokalnih jedinica narastao sa 60,8 na 166 milijardi kuna. Da smo trošili u razini mogućnosti, mogli smo deficitom sagraditi autoceste u gotovini i ostalo bi nam gotovo 12 milijardi kuna. Za taj ostatak mogli smo sagraditi 15 rukometnih dvorana veličine zagrebačke Arene, i to u gotovini. Umjesto da se stisnemo, mi smo se zaduživali i trošili na plaće, mirovine i sitne investicije te pomaganje tvrtkama u problemima, a nije da je bilo nemoguće trošiti manje, navodi Večernji.

Država je svoje apetite širila iz godine u godinu. Prihodi su skočili sa 69,6 u 2002. na planiranih 108 milijardi kuna ove godine, a kako su rasli porezi, tako je rasla i potrošnja države. Deficiti su nam bili mali, pa je država u 2007. i 2008. čak i poslovala sa suficitom, ali kako je došla kriza, država je nabildala u četiri godine 40 milijardi kuna deficita jer nije prilagodila svoju potrošnju nastalim uvjetima. Sada moramo prodavati Croatia osiguranje i pola Hrvatske poštanske banke, a njihova je tržišna vrijednost zajedno 2,3 milijarde kuna. To je minus koji država stvori u dva do tri mjeseca.

Trebati će i ‘monetizirati autoceste’ kako bismo otplatili njihove dugove. Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb imaju još 28 milijardi kuna dugova, od kojih za 25 milijardi jamči država kroz državna jamstva koja na naplatu stižu sve do 2034. No, sva ta jamstva samo su četvrtina duga koji je država stvorila u zadnjih deset godina. Vrijednost Hrvatskog telekoma kreće se oko 16 milijardi kuna. To smo potrošili u dvije prve godine krize, a sada nam ostaje dug, inozemni i domaći za otplaćivanje i pregovori sa sindikatima zbog propuštenih prilika.

Članak u cijelosti možete pročitati ovdje.

(pd)

Komentirajte prvi

New Report

Close