22. prosinac 2008.| Snježana Vujisić Sardelić
Cijena za skladište Okoli i niža od 150 milijuna dolara?
Tomislav Dragičević tvrdi da se Ina nije nakupovala skupe sirove nafte, te da kompanija pažljivo balansira zalihe
Država, kako se čini, pokušava proći što jeftinije u projektu izdvajanja plinskoga biznisa. Tako se krajem prošloga tjedna pojavila informacija da bi konačna cijena koja će biti plaćena Ini za plinsko skladište Okoli mogla bi biti i niža od 150 milijuna američkih dolara te da se kreće oko 100 milijuna dolara. Međutim, izvori iz pregovaračkih krugova to demantiraju. Ipak, cijena ne bi trebala još dugo ostati u sferi neslužbenih informacija jer se sam proces izdvajanja i plaćanja Okola mora završiti do 1. siječnja 2009.
Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević
Žurba zbog bilance
Žurba je posljedica potrebe da Ina pred kraj godine pojača bilancu kako bi pri procjeni kreditnog rejtinga imala što bolje pokazatelje, koji su, navodno posljednjih mjeseci prilično pogoršani zbog utjecaja kretanja cijene nafte, odnosno nabavke nafte po visokim cijenama. Doduše, Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, je oštro demantirao te navode ustvrdivši da se kompanija nije nakupovala skupe nafte te da Ina i inače ne ulazi u prekomjerne nabavke i da pažljivo balansira zalihe. Dragičević je također naglasio da kompanija nema problema s likvidnošću i da nije generator neplaćanja te da otplate Ininih kredita nisu upitne. “Nema posebnih mjera štednje osim što čelni ljudi Ininih sektora imaju zadatak ne ‘probiti’ definirane budžete”, rekao je on posebno istknuvši da Ina u idućem razdoblju mora poslovati na tržišnim principima po kojima sve što proizvodi i čime trguje treba biti tretirano kao roba. “Bude li joj omogućeno takvo poslovanje, kompanija neće imati problema s profitabilnošću, čak ni na ovim niskim razinama cijena nafte”, rekao je Tomislav Dragičević.
Vlasničke promjene
To je i otprilike sve s čim je puni sastav Uprave Ine izašao pred novinare, i to isključivo kroz odgovore na novinarska pitanja, a svoju su suzdržanost opravdali burzovnim pravilima prema kojima ne mogu iznositi pokazatelje poslovanja prije njihove službene objave, što se odnosi i na projekcije rezultata. Isti tretman imao je i cijeli set pitanja iz domene vlasničkih pregovora, pa se stekao dojam da je Uprava tek prigodno “odradila” tradiciju. Takav se istup, međutim, pripisuje očekivanim vlasničkim, a posljedično i kadrovskim promjenama koje se najavljuju i signaliziraju da se Uprava Ine u ovom sastavu pred novinarima vjerojatno pojavljuje posljednji put te da samim članovima u ovom trenutku nije u interesu dodatno izlaganje javnosti s bilo kakvim komentarima o kompaniji.
činjenice
Novi rok u siječnju
Sredina siječnja novi je rok unutar kojeg se očekuje postizanje dogovora o novom dioničkom ugovoru i definiranju novog sastava Uprave Ine.
Konsenzus o Gesztiju
Navodno je Laszlo Geszti kao budući novi čelnik Ine jedino ime o kojem je postignut konsenzus, dok se o svim drugim kadrovskim rješenjima još pregovara.
Monistički sistem
Kompanija navodno definitivno prelazi na monistički sistem upravljanja u kojem se Uprava i Nadzorni odbor zamjenjuju Upravnim odborom u kojem postoje neizvršni i izvršni članovi. Potonji se bave operativnim poslovanjem.