Cijene nafte balansirale su danas na svjetskim tržištima između zabrinutosti za opskrbu nakon iranskih prijetnji o zabrani izvoza u neke europske zemlje i moguće eskalacije grčke dužničke krize.

Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu poskočila 77 centi, na 116,7 dolara, najvišu razinu od kolovoza, da bi se rano poslijepodne spustila na 115,68 dolara, što znači da je ostala gotovo u odnosu na prethodni dan. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 96 centi, na 95,95 dolara. Potporu naftnim tržištima pružila je oštra zima u Europi i eskalacija napetosti oko iranskog nuklearnog programa. Iranski parlament trebao bi tokom dana usvojiti zabranu izvoza nafte u neke europske zemlje, izvijestila je iranska tv-postaja PressTV, kao odgovor na europsku zabranu uvoza iranske nafte, koja stupa na snagu 1. srpnja.

U međuvremenu je američki predsjednik Barack Obama iznova postrožio sankcije Iranu, izvijestila je u ponedjeljak Bijela kuća, koje su ovoga puta ciljale na središnju banku te dale nove ovlasti američkim bankama da zamrzne imovinu povezanu s iranskim vlastima. Iran je te korake nazvao “neprijateljskim potezom”.

“Geopolitički događaji oko Irana i Bliskog istoka i izuzetno teški vremenski uvjeti u cijeloj Europi podržali su cijene nafte na londonskom tržištu”, tumači Victor Shum iz konzultantske kompanije Purvin & Gertz. “Očekujemo nove rizike koji bi mogli podići cijene nafte a protuteža će biti europska dužnička kriza”, dodao je.

Grčki otpor novim strogim uvjetima za drugi paket pomoći zakočio je potražnju za imovinom koju ulagači smatraju rizičnom jer se strahuje da bi nepovoljan ishod grčkih pregovora s međunarodnim zajmodavcima mogao potaknuti eskalaciju dužničke krize u eurozoni.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) danas je na svojoj web stranici objavila da je cijena barela referentne košarice svoje nafte u ponedjeljak iznosila 113,41 dolara, što znači da je bila za 2,14 dolara viša nego u petak.

(Hina/pd)