Najveći interes među mladim stručnjacima za rad u inozemstvu vlada na Islandu, koji još nije član EU-a, ali i u Švedskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Polovica mladih ljudi u Europi je spremna, ili bar pokazuje interes, za rad u nekoj drugoj europskoj zemlji, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja. No tek svaki sedmi mladi Europljanin bi u inozemstvo otišao na studij ili školovanje, pokazuje studija koju je objavila Europska komisija, a prenosi Deutsche Welle.

Najveći interes među mladima za rad u inozemsvu vlada na Islandu, zemlji koja još nije članica Unije, ali i u Švedskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Živjeti u inozemstvu najmanje zanima mlade Talijane, Turke, Nizozemce i Belgijance. U Njemačka sa 54 posto interesa vlada točno europski prosjek kad se radi o putovanju u inozemstvo.

Nedostatak novca je za trećinu ispitanika razlog zbog kojeg ne bi išli u inozemstvo. Dvije trećine onih koji su već proveli dio života izvan svoje zemlje, za to su koristili privatnu ušteđevinu. Stoga je povjerenica EU-a za obrazovanje Androulla Vassiliou zatražila da se proširi program EU-a koji u ovom području potiče mobilitet.

Privremno u inozemstvu je živjelo, prema statistikama, prosječno 14 posto mladih Europljana. Nijemci su tu s 21 posto nešto iznad prosjeka EU-a. Što se tiče studija ili školovanja izvan svoje zemlje, to najviše prakticiraju mladi Luksemburžani, Ciprani, Norvežani i Šveđani. Hrvatska je u “zlatnoj sredini” što se tiče ovog pokazatelja.

Najmanje iskustva s inozemstvom imaju mladi u Turskoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji i Rumunjskoj. Osim finacijskih razloga tu su i oni obiteljski kao i loša informiranost. Za ovo je istraživanje ispitano 57.000 mladih u 27 zemalja EU-a te u Hrvatskoj, Islandu, Norveškoj i Turskoj.