Kako sa strankom s deset posto potpore do mjesta premijera?
Rezultat izbora trebao bi biti između naših desetak posto potpore stranci, odnosno 14 posto glasača koji se opredjeljuju u potpori stranci i 25, odnosno 36 posto potpore meni kao kandidatu za premijera. O pokojnom Tuđmanu može se misliti svašta, ali je činjenica kako je u pravom trenutku prepoznao kako nositelj liste mnogo znači za rezultate stranke na parlamentarnim izborima. Na izborima u županiji dobili smo 50 posto. Kako? Jer smo išli s visokopersonaliziranom kampanjom. Poruka je bila Čačić župan i na tome smo dobili izbore. Ankete već sada pokazuju da naša kampanja podiže razinu potpore stranci. U krajevima gdje nikad nismo prelazili prag sada smo mnogo bolje zastupljeni. Ljudi jednostavno traže kontakt i konkretnu političku ponudu. Mi smo u dvije kampanje, jedna je ova moja, a druga je kampanja gospođe Pusić od vrata do vrata u gradu Zagrebu. One će biti nadograđene ciljanim skupinama i konkretnim projektima. Uvjereni smo da tome nitko ne može konkurirati, osim na razini floskula.
S obzirom na Račanovu bolest, hoće li biti promjena u kampanji HNS-a?
Zadržat ćemo isti model kampanje. Iskustvo i utjecaj Ivice Račana nesumnjivo su bitno modelirali političku scenu u Hrvatskoj, a mi u HNS-u i ja osobno se nadamo da njegovo odsustvo neće izazvati ozbiljnije potrese u SDP-u koji bi mogli ugroziti naš zajednički cilj smjene ove nesposobne Vlade.
Napustili ste velike nacionalne teme?
Tako je. Ne možemo se zadržati na krilaticama tipa "Pokrenimo Hrvatsku" ili "Svima, a ne samo njima". To su prema našem sudu prošla vremena. Građanima više ne možete prodavati maglu, a oni koji je prodaju ni sami ne znaju što bi s vlašću, znaju samo da je žele. Zbog sebe želimo za ključne teme imati definirane programe i mjerljive projekte. Što, kada, s kojim ljudima i s kojim krajnjim učincima u mandatu koji preuzimamo, a ne u nekom sljedećem. Planiramo izaći s knjigom projekata, realiziranih i planiranih. Financijski i tehnički model autocesta, poticana stanogradnja, cash pooling kao model poslovanja grada, to su rješenja i modeli koje smo realizirali što je temelj povjerenja birača da ćemo jednako uspješno realizirati i nove projekte. Decentralizacija, proračunska i politička, bit će jedna od okosnica politike za koju se zalažemo već godinama i bit će jedna od okosnica naše vlade. Ona otvara kreativnost i racionalnije ponašanje s novcem građana, otvara nešto što se izravno odražava na gospodarski rat i otvara prostor u krajnjoj liniji za jedno pravednije društvo. Snažniji lokalni budžeti omogućavaju ravnomjerniji razvoj regija. U konačnici će ljudi u svim regijama imati ujednačenije mogućnosti liječenja i obrazovanja.
Nitko ne misli ići u predizborne koalicije? Je li to vaša konačna odluka?
Političke stranke koje ključno utječu na politički život zemlje s desnice, to su HDZ i HSP, te lijevog centra, dakle SDP i HNS, ne idu. HDZ i HSP su, jasno je, vlast. Opozicija su HNS i SDP. U sredini su interesne skupine. HSU ide s bilo kim tko bude na vlasti, pa čak i kad su tako izigrane kao ovaj put kad je umjesto potpisanog porasta prosječnih mirovina s 42,5 posto učešća u plaćama iz 2003. porast trebao biti na 50, a desio se pad na 39 posto do danas. Usput budi rečeno, taj pad je iznosio 2,5 milijarde kuna godišnje što je zapravo više od povrata mirovina. Manjine isto tako danas idu i ići će s vlasti. IDS je formalno opozicija, ali je jasno kako u ovoj visokocentraliziranoj državi regionalna stranka mora biti dobra sa strankom na vlasti da bi od središnje države mogli dobiti nekakva sredstva. HSS predstavlja prvenstveno selo i tako je vezan na vlast. HNS smatra da birači očekuju jasnoću stava za vladu ili protiv nje, HSLS-DC je izgubio na prošlim izborima zbog stava "Vi glasujte za nas, mi ćemo misliti za vas".
Tko bi bio u vašoj Vladi?
SDP svakako. Ali razgovarali bismo s malim strankama centra. Do sad nijedna vlada nije bila sastavljena od ljudi, čast iznimkama, koji su tamo bili u pravo vrijeme na pravom mjestu i znali točno što žele učiniti. O pola hrvatskog BDP-a koji završi u proračunu odlučuje četrnaest slučajno odabranih ljudi. Ključna tema u Hrvatskoj je gospodarstvo. U takvoj situaciji smatramo da u vladu treba ući spremno. Na hrvatskoj političkoj sceni jedini koji poznaje gospodarstvo dovoljno da se s tim na odgovarajući način uhvati u koštac sam ja. Mnogi su sposobniji od mene, ali nisu u politici, a vođenje vlade pretpostavlja i politički autoritet. Sa svojim referencama Vesna Pusić je svakako najbolji kandidat za ministricu vanjskih poslova. U segmentu znanosti imamo Peru Lučina, koji je u pregovorima o pristupu EU zaključio poglavlje o znanosti. Andro Vlahušić je kandidat za ministra zdravstva. Ključni čovjek prošle vlade za financije bio je Mato Crkvenac s kojim sam odlično surađivao, a naš kandidat bit će njegov tadašnji zamjenik Damir Kuštrak, koji je i uspješan gospodarstvenik. Imamo niz kvalitetnih ljudi poput Gorana Granića, Joze Radoša i Drage Lesara. Realno, u toj vladi imamo četiri do pet mjesta.
Što ćete prvo učiniti kao premijer?
Odmah ćemo usvojiti paket zakona vezanih uz decentralizaciju, o tome nema spora i već ćemo se do sljedećeg proračuna u određenoj mjeri time razvlastiti. Istovremeno ćemo ići sa snažnim paketom vezanim za pravosuđe. Gospodarstvo u RH je velikim dijelom hendikepirano tragičnim stanjem u pravosuđu, naročito u trgovačkom sudstvu, ali i općenito. Ići ćemo s cijelim nizom mjera za zadržavanje kontrole nad ključnim instrumentarijem za očuvanje konkurentnosti i budućnosti. To su prirodni monopoli i ono što je pod kontrolom hrvatskih građana pod njihovom će kontrolom i ostati, a ono što nije to ćemo pokušati vratiti, naročito kod onoga za što imamo pravne temelje poput DTK mreže. To su okviri s kojima izlazimo.
Što više skandala ih pogodi, HDZ je popularniji.
To se samo čini. Njihovi se skandali talože u svijesti ljudi. Nažalost, HDZ je uspio javnosti nametnuti shvaćanje "Svi su oni isti". Na svaku stvarnu aferu oni uzvraćaju sa spektrom prljavština kojima pokušavaju uravnotežiti situaciju iako to s ravnotežom nema ništa. To je općepoznati mehanizam. Prema podacima koje imamo, bio bih mnogo skloniji vjerovati istraživanjima koja se rade na uzorku od 3000 ljudi, nego onima koje radi Večernji list na uzorku od 900 ljudi. Večernji list će vjerojatno do izbora odraditi još nekoliko takvih istraživanja.
Što još u Varaždinu treba napraviti na lokalnoj razini?
Mnogo toga planiramo ostvariti. Idemo u golemi projekt pretvaranja krutog otpada u energiju što je velik projekt koji zahtijeva i državnu strategiju koje nažalost nema, ali je mi ne možemo čekati. Formirali smo s gradom jednu tvrtku u kojoj je županija vlasnik 70 posto, a grad 30, imamo lokaciju, odabrali smo jednu od najjačih svjetskih tvrtki u natječaju za tehnološki i financijski konzalting. Dizajn još nije gotov, ali ćemo ga dati kroz tvrtku za tehnološki konzalting i na međunarodnom natječaju utvrdit ćemo sve parametre da bismo mogli jamčiti potrebe i kapacitete za preradu tog otpada u energiju. Da bi se neke od naših tvrtaka uopće mogle dalje razvijati, takvo je postrojenje neophodno, a projekt će omogućiti još oko tisuću novih radnih mjesta. Zaštita okoliša se mora riješiti. Inače, trećina Varaždinske županije ima mehanički i biološki pročistač otpadnih voda, jedina u Hrvatskoj. Sustav ćemo dovršiti. Mulj iz tog pročistača je opet sirovina za naš projekt pretvaranja krutog otpada u energiju. To su vezane stvari. To je u isto vrijeme ekonomski i ekološki projekt. Idemo i s novom, objedinjenom kirurgijom, sve kirurške djelatnosti naše bolnice idu u novi objekt površine 14.000 četvornih metara. Projekti i dozvole su riješeni. Uskoro krećemo u projekt javno-privatnog partnerstva ili projektno financiranje za izgradnju te bolnice.
Kakva je perspektiva uspjeha novog programa izvozne ofenzive koji je Vlada predstavila u izbornoj godini?
To nije vrijedno komentara kao ni program restrukturiranja brodogradnje šest mjeseci uoči izbora. To je priča uoči izbora za izbore. Izvozne ofenzive se na taj način ne realiziraju.
Država treba kontrolirati DTK
Kako planirate vratiti DTK mrežu pod kontrolu države?
Postoji nekoliko načina. Jedan je pravni temelj prema kojem se pokazuje što je uopće tu čije. Moje je duboko uvjerenje, a mi smo tu priču pokrenuli i u gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji, da Deutsche Telekom, odnosno T-HT, nema nijedan mehanizam ili papir kojim bi dokazali svoje vlasništvo. To što oni sebi pišu u bilancu ne znači ništa. Svatko bi jednako tako sebi koješta mogao pisati u bilancu, ali zapravo nemaju pravnog temelja. Ako je pak nejasno što je čije, treba ući u sudski spor ili arbitražu. DT je vlasnik samo 51 posto HT-a, pa se i u vlasničkoj strukturi otvara prostor za razgovore o preuzimanju DTK infrastrukture. U svakom slučaju, kao odgovorna država moramo zadržati kontrolu nad nečim što nije prirodni monopol tipa hidroenergetike, ali potreba za takvim sredstvom koje je potrebno za razvoj zemlje to svrstava u prirodni monopol.
Ne rasipajmo energiju na otvaranje već otvorenih vrata
Što je bio cilj odlaska izaslanstva Varaždinske županije u Kazahstan?
Kao regija išli smo tamo uz podršku naše komore i sa zainteresiranim privrednicima koji su izravno željeli ostvariti komunikaciju s potencijalnim partnerima iz Kazahstana. Prezentirali smo cijelo gospodarstvo, a s nama je išlo jedanaest tvrtki koje su pokazale interes. Nama je to kao županiji interesantno jer smo županija koja ima dvaput veću stopu rasta izvoza od Republike Hrvatske. U 2006. taj je rast izvoza iznosio 30 posto. Nakon što smo stabilizirali proizvodnju, idemo u snažan izvozni program što je normalno. Ozbiljna proizvodnja u Hrvatskoj ne može se svesti na hrvatsko tržište, već mora gledati u širinu. Dobar primjer za to je Oprema iz Ludbrega, ugledni peti europski proizvođač ugostiteljske opreme, koja u Kazahstanu već ima program. Hotel u kojem smo odsjeli imao je njihovu opremu. Naši gospodarstvenici odlučili su sredstva iz svojih malih i srednje velikih tvrtki uložiti u kontakte koji bi im pomogli u plasmanu proizvodnje i bili su vrlo zadovoljni viđenim i dogovorenim. Ponude velikih investicijskih projekata su isto tako prilika za plasman proizvodnje naših gospodarstvenika, ali je potrebno za to dobiti i državnu podršku.
Planirate li uskoro 'izlete' slične ovom u Kazahstan?
Da, već imamo zahtjeve za tim. Naši gospodarstvenici, koji stvaraju čak deset posto hrvatskog izvoza u gospodarskoj zoni grada Varaždina, žele ići u Ukrajinu i Bjelorusiju po istoj logici kao i u Kazahstan. Nakon toga, Mađarska, Poljska, Bugarska i Rumunjska jer tu mi možemo otvoriti prostor. Mi ne trebamo rasipati energiju na otvaranje vrata tamo gdje su već otvorena kao u Austriji i Njemačkoj. Logika da se ide na razini regije nije naša izmišljotina, to se radi već odavno. Nećemo zanemariti Srbiju jer bi to bilo neodgovorno. Tu već imamo dobru komunikaciju i tamo radi već niz naših tvrtki, ali cjelovita ponuda, posebno prema Vojvodini, mogla bi biti zanimljiva.