23. prosinac 2005.
Bogatstvo i siromaštvo naroda
David S. Landes: The Wealth and Poverty of Nations / W.W. Norton & Company, New York, hrvatsko izdanje MASMEDIA, 828 str.
Oslabila je stara podjela svijeta na dva bloka sila, Istok i Zapad. Sada je velik izazov i prijetnja jaz u bogatstvu i zdravlju koji odvaja bogate i siromašne. Obično ih se naziva Sjeverom i Jugom jer je podjela zemljopisna. Međutim, točnije bi bilo označavati ih Zapadom i Ostatkom zbog podjele koja je povijesna. To je pojedinačno najveći problem i opasnost s kojom se suočava svijet trećega tisućljeća. Druga briga koja se ovome približava je pogoršavanje okoliša, i to je dvoje duboko povezano, zapravo je jedno. To je dvoje jedno jer bogatstvo nužno dovodi ne samo do potrošnje nego i do otpadaka, ne samo do proizvodnje nego i do uništavanja. Ti otpatci i uništavanje koji su se jako povećali s proizvodnjom i dohotkom ugrožavaju prostor u kojem živimo i u kojem se krećemo. To je temeljna preokupacija velikoga američkog znanstvenika u objašnjavanju fenomena i podjela, ali i odgovor na pitanje: zašto su neki tako bogati, a neki tako siromašni?
Zašto je velik jaz između bogatih i siromašnih i što se događa s njim? Vrlo grubo i kratko rečeno, razlika u dohotku po glavi stanovnika između najbogatije industrijske zemlje, recimo Švicarske, i najsiromašnije neindustrijske zemlje, npr. Mozambika, je oko 400 prema 1. Prije dvije stotine i pedeset godina taj je jaz između najbogatijih i najsiromašnijih bio vjerojatno 5 prema 1, a razlika između Europe i, recimo, istočne ili južne Azije (Kine ili Indije) bio je oko 1,5 ili 2 prema 1.
Raste li danas još ovaj jaz? Na krajnostima, očito da. Nekim zemljama ne samo da se ne poboljšava stanje već one postaju siromašnije, relativno a ponekad i apsolutno. Druge jedva održavaju svoj položaj. Neke sustižu. Zadatak je bogatih zemalja ne samo u njihovu nego i u širem interesu pomoći siromašnima da postanu zdraviji i bogatiji. Ako to ne učinimo, one će nastojati uzeti što ne mogu napraviti, a ako ne mogu zaraditi izvozom robâ, izvozit će ljude. Ukratko, bogatstvo je neodoljiv magnet; a siromaštvo je potencijalno žestoko sredstvo zagađivanja: nije ga moguće segregirati, te naš mir i prosperitet ovise na dugi rok o blagostanju drugih.
Kako će drugi to činiti? Kako mi pomažemo? Knjiga će pokušati pridonijeti odgovoru. Nitko nema jednostavan odgovor, a svi prijedlozi panaceja u istoj su kategoriji s milenarijskim snovima.
?Povijesni pristup također ne osigurava odgovor. Drugi su razmišljali o tim pitanjima i iznijeli različita objašnjenja. Većina njih pripada jednoj od dviju škola. Neki vide bogatstvo i vlast Zapada kao trijumf dobroga nad lošim. Europljani su, kažu, bili promućurniji, bolje organizirani, marljiviji; drugi su bili neuki, bahati, lijeni, nazadni, praznovjerni. Neki pak obrću kategorije: Europljani su, kažu, bili agresivni, nemilosrdni, pohlepni, beskrupulozni, licemjerni; njihove žrtve su bile sretne, nedužne, slabe - pasivne žrtve i stoga temeljito žrtvovane. Vidjet ćemo da u oba manihejska viđenja ima elemenata istine, kao i ideološke fantazije. Stvari su uvijek složenije nego što bismo željeli.