Koncesije
Iako je proizvodnja ove vrste goriva u čistim tržišnim uvjetima teško isplativa, čak i ako se u obzir uzme činjenica da se biodizel dobiva i od otpadnoga jestivog ulja iz restorana. Zbog toga države financijski potiču proizvodnju ovoga goriva, pa je tako i hrvatska Vlada u ožujku ove godine donijela odluku da će proizvodnju litre biodizela subvencionirati sa 4,02 kune. No da bi se ostvarilo pravo na subvencije, potrebno je prvo proći kroz administrativnu šumu i dobiti sve potrebne dozvole i koncesije. Kruhek iščekuje raspisivanje koncesije za oporabu neopasnog otpada jestivih ulja i masti, što je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Time će zaokružiti ciklus prikupljanja te vrste sirovina i proizvodnje. Unatoč tome dosta pozitivno ocjenjuje njihov sraz s administracijom. "S obzirom na kompleksnost projekta i potrebno ispunjenje posebnih uvjeta, određenih problema u vremenskom rješavanju je bilo, no valja naglasiti da smo probleme rješavali s dosta razumijevanja, kako na lokalnoj, tako i na razini ministarstva", kaže Kruhek, dodajući da svoje iskustvo s administracijom, općenito gledajući, može pozitivno ocijeniti. "Treba naglasiti da postoji razumijevanje državnih institucija, vidljiv je pozitivan pomak kroz postupak usklađenja s europskim mjerilima i zakonodavstvom. Očekujemo u vrlo kratkom roku donošenje pravilnika o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz i pravilnika o načinu i uvjetima primjene kriterija održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva za prijevoz, koji nedostaju kako bi se mogli ostvariti poticaji za proizvodnju", kaže Kruhek.
Razvoj proizvodnje
Biljna ulja nabavljaju uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Srbije s obzirom na to da u Hrvatskoj nema aktivnih prerađivača ulja. Ulja iz restorana pak nabavljaju u suradnji s tvrtkom Rol-bo iz Samobora, koja se specijalizirala upravo na prikupljanje tog otpada, no razvijaju i vlastitu mrežu dobavljača, a razgovarali su i s inozemnim dobavljačima kako bi bili sigurni da će moći osigurati dovoljne količine sirovine za proizvodnju biogoriva. U pokretanje ove tvrtke uloženo je oko osam milijuna eura, a povrat investicije očekuje se u idućih 12 godina. Proizvodni pogoni tvrtke smješteni su u Ozlju, a godišnje bi mogli proizvoditi do 20.000 tona biodizela. No za ovu godinu planiraju proizvesti osam tisuća tona biodizela, a prema vlastitim planovima ovogodišnji prihodi trebali bi im iznositi oko 69 milijuna kuna, od čega računaju da će ostvariti dobit (prije kamate i poreza) od oko 3,6 milijuna kuna. "Planiramo u sljedeće dvije godine povećati proizvodnju do maksimalnoga kapaciteta od 20.000 tona, a planiramo i proširenje postojećih kapaciteta", najavljuje Kruhek, dodajući da su strateške odrednice razvoja tvrtke Gorup u energetici podrazumijevanju proizvodnju električne energije iz biomase i razvoj proizvodnje biogoriva. "Kompatibilnost osnovne djelatnosti vlasnika u domeni proizvodnje i trgovine sjemenskom robom, zaštitom bilja i trgovinom merkantilnim robama te zaokruživanje ciklusa proizvodnje sirovina za potrebe proizvodnje biogoriva za prijevoz", kaže Kruhek. Iako se vode velike rasprave o lošim stranama proizvodnje biodizela, Kruhek tvrdi da kritike uglavnom potječu od raznih lobija i interesnih skupina i nemaju puno realnih podloga. "Treba naglasiti i potencijal proizvodnje iz neopasnog otpada jestivih ulja i masti te činjenicu da u Hrvatskoj ima puno neobrađenog i zapuštenog zemljišta. Potencijal proizvodnje sirovina kroz zajedničko ulaganje s vlasnikom tvrtkom Gorup u financiranje poljoprivredne proizvodnje upravo kultura iz kojih se proizvodi biogorivo", kaže Kruhek.