Na provedbi programa, osim tehničkih detalja, nije se u pola godine napravio bitan pomak. S kupcima, Jadranskim ulaganjima i samoborskim DIV-om, nisu ispregovarani ni privatizacijski ugovori za četiri škvera. Budući da je u međuvremenu došlo do promjene vlasti, a da je od pojedinih članova nove Vlade bilo najava o mogućem odustajanju od započetog procesa i zadržavanju temeljne djelatnosti u vlasništvu države, zanimalo nas je što je rečeno Bruxellesu. Takva, najava, čini se ipak nije otišla do Europske komisije. "Vlada je od siječnja započela aktivnosti povećanog kapaciteta radi finaliziranja procesa privatizacije, odnosno potpisivanja privatizacijskih ugovora za brodogradilišta u restrukturiranju", tvrde u svom odgovoru na naš upit u Ministarstva gospodarstva. Kroz tjedan dana očekuje se, saznajemo neslužbeno, da će ponovno za stol sjesti predstavnici države i ponuditelja, te pregovarati o okončanju procesa, potpisivanju ili nepotpisivanju ugovora. Budući da je situacija u škverovima bitno teža nego u doba kada su otvoreni natječaji za privatizaciju, te da se već puno vremena izgubilo, u oba scenarija važno je da više nema otezanja. Obveze škverovima rastu i tko god ih sutra preuzeo u interesu mu je da se to dogodi što prije. Ne okončaju li, pak, pregovori sklapanjem ugovora, malo je vremena za ponavljanje procesa zbog preuzetih rokova prema EU. Ono što dodatno zabirnjava su tanke knjige narudžbi u škverovima.
Prema podacima koje smo dobili u Hrvatskoj brodogradnji - Jadranbrod, ukupno, uključujući i Uljanik, škverovi imaju 24 narudžbe s time da su zadnji rokovi isporuka potkraj 2013., a četiri škvera koja se privatiziraju imaju ugovorene poslove na tek 15 brodova. Niti jedno naše brodogradilište nije dovoljno zaposleno, ocjenjuje iz tih podataka direktor Sektora komercijale i marketinga HB-a Siniša Ostojić. Tek su Uljanik i 3. maj u povoljnijoj situaciji, no ukupno gledajući kapaciteti domaćih škverova bit će zaposleni djelomice u 2012., dok u 2013. imaju tek neznatne poslove. "Ako se uzme u obzir da proces od osnaženja ugovora do isporuke broda traje u prosjeku između 15 i 20 mjeseci, proizlazi da bi se u slučaju promptnog ugovaranja mogla zaposliti tek druga polovica 2013.", ističe Ostojić. Pored toga, oko 50 posto brodograđevnih kapaciteta na svjetskoj razini trenutno je slobodno, što donosi pritisak na smanjenje cijena novogradnji, a procjene analitičara tržišta ne govore o brzom povratku boljih vremena za brodogradnju. Stoga je, upozorava Ostojić, imperativ hrvatskih brodogradilišta ugovaranje brodova specijalne namjene, primjerice jaružala u Uljaniku, brodova za teški teret u Brodosplitu, offshore objekata i sličnih brodova na kojima se na tržištu još uvijek mogu postići bolje cijene nego za standardne tipove i veličine brodova.