Kao najpozitivniji moment u prošloj godini s portala izdvajaju projekt subvencioniranih stambenih kredita pomoću kojeg se prodalo gotovo 1.500 novih stanova, a čijim će vlasnicima država prve četiri godine subvencionirati polovicu mjesečnog anuiteta povoljnog stambenog kredita.
Početkom 2011. prosječna nominalna kamata 10 vodećih banaka bila je 6,42 posto, da bi već par mjeseci nakon najpovoljniji "subvencionirani" krediti bio 4,35 posto. Završetkom subvencioniranih kredita u 10. mjesecu, prosjek je bio 5,53 posto, da bi u 2012. ušli sa nešto viših 5,55 posto. U prosjek ulaze nominalne kamate najpovoljnijih kredita banaka, često za mlade ili uz obvezan prijenos primanja.
Završni kvartal lanjske godine obilježile su akcijske ponude kunskih kredita koju je pokrenula HPB, a nastavile OTP i Volksbank sa kamatama 4,9, odnosno 4,5 posto. Anketa na portalu Moj-bankar.hr i istraživanje GfK pokazuje da je većina građana preferirala kunske kredite. Međutim, obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja, kunskim kreditima tek je manji broj banaka nekoliko mjeseci privlačio klijente, neke i sa drastično nižim kamatama od konkurencije. Trenutno samo četiri banke daju stambene kredite u eurima s kamatom ispod 5 posto.
Nenamjenski krediti početkom 2011. prosječno su se nudili s kamatom 8,85 posto, a u novoj 2012. sa gotovo istim prosjekom – 8,8 posto. U jesen, kada većina banaka povoljnijim kreditima pokušava "uloviti" što više klijenata do kraja godine, prosjek je bio 8,24 posto. Naime, klijenti čak pet banaka mogli su realizirati nenamjenske kredite s kamatom nižom od 8 posto, a kunski krediti za klijente su se kretali već od 6,90 posto. Jeftiniji autokrediti tržištu automobila nisu uspjeli pomoći, makar se prosječna kamata spustila sa 8,2 na 7,36 posto. Banke i leasing kuće također su nudile kredite u kunama i sa fiksnim kamatama u akcijskom razdoblju, stoji u analizi.
Završetkom godine akcijski uvjeti kredita su završeni, veći broj banaka ušlo je u novu 2012. s blago povećanim kamatama, a neke i sa postroženim uvjetima odobrenja kredita. Bez obzira na percepciju, preliminarne statistike najjačih banaka za prošlu godinu govore o ipak minimalno povećanom kreditiranju građanstva, dok ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje. Sasvim je sigurno da očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka, pa možemo očekivati daljnje korekcije kamata na kredite, ali posljedično i dobre kamate na štednju, zaključuje se u analizi.
(pd)