Nebu pod oblake
Tezu drastičnog povećanja zahtjeva banaka za jeftinim novcem potvrđuje i Goldman Sachs koji procjenjuje da bi banke od ECB-a mogle zatražiti najmanje dvostruko više od onoga što je 500 banaka tražilo u prosincu kada su dobile 489 milijardi eura. "U veljači bi mogli vrlo lako tražiti dodatnih bilijun eura. Čak bi moglo biti i znatno više ako se situacija na tržištu pogorša", smatraju u Goldman Sachsu. Inače, glavni cilj novog predsjednika ECB-a Marija Draghija, koji je program jeftinih trogodišnjih zajmova lansirao čim je preuzeo vodstvo središnje banke, bio je izbjeći kreditni krah. Čak 230 milijardi eura bankarskih obveznica dospijeva u prvom tromjesečju ove godine, što bi bankama stvorilo goleme probleme jer je tržište obveznica bilo pod velikim pritiskom. To je potvrdio i sam Mario Draghi u Davosu kazavši kako su tim zajmovima spriječili veliku kreditnu krizu. Primjerice, desetak talijanskih banaka, među kojima i vodeći kreditori UniCredit i Intesa Sanpaolo, od ECB-a je uzelo više od 116 milijardi eura trogodišnjih zajmova, što je bila gotovo četvrtina od ukupnog iznosa.
Novac vratili Draghiju
Inače, talijanske i ostale europske banke novac povučen od ECB-a trebale su usmjeriti u kreditiranje nacionalnih gospodarstava kako bi se što prije prevladala višegodišnja kriza. Promatrajući službene podatke središnje banke, što je potvrdio i guverner Draghi, taj novac još nije završio u gospodarstvu, nego su ga banke odlučile "uskladištiti" u EBC na čuvanje. Već krajem prosinca prekonoćni depoziti središnje banke probijali su rekordne vrijednosti. Krajem prosinca banke su u ECB-u deponirale čak 452 milijarde eura, što je bilo najviše od uvođenja eura 1999. godine. Količina depozita nastavila je rasti u idućih nekoliko tjedana i sredinom ovoga mjeseca dotaknula je čak 528 milijardi eura. Znači, sav višak novca banke su odlučile povjeriti ECB-u unatoč tome što na tim depozitima gube. Naime, središnja banka trogodišnje je zajmove posudila po kamatnoj stopi od jedan posto. No banke su radije vraćale taj višak kapitala u ECB koji za prekonoćni depozit daje kamatnu stopu od 0,25 posto i bilježe gubitak nego da riskiraju plasirajući ga dalje, odnosno posuđujući jedne drugima. Prema posljednjim informacijama, prekonoćni depoziti u Europskoj središnjoj banci u ponedjeljak su iznosili 479,4 milijarde eura, dok su u petak bili 488,9 milijardi.
Vijesti iz Amerike
Manje kredita Europi
Američke banke pritvorile su kreditnu "pipu" europskim financijskim tvrtkama. Prema anketi Saveznih rezervi, dvije trećine američkih banaka smanjilo je u siječnju kreditne linije europskim tvrtkama, piše Reuters. Isto tako banke su pooštrile kriterije prema nefinancijskim tvrtkama koje posluju u Americi i znatno su izložene europskim tržištima. Naime, bankari, kao i političari, strahuju da bi se europska kreditna kriza mogla preseliti u SAD, što bi moglo ugroziti ionako spor oporavak.