10. studeni 2011.| Ana Blašković

Banke neće financirati građevinu dok se ne riješi problem ‘balona’

Kriza u građevinskom sektoru, osim zbog globalnih kretanja, nastala je jer godinama nije bilo planiranja ni konzultiranja struke i onda su banke zatvorile "pipu". No, i danas nakon 30.000 izgubljenih radnih mjesta "balon" je i dalje napuhan, a nema promjena ni u mentalitetu. Ključni su to problemi koji i nakon tri godine potresaju taj sektor o čemu se raspravljalo na panelu o građevinskoj industriji i tržištu nekretnina na drugom danu 19. savjetovanja ekonomista u Opatiji.

Dubravko Ranilović / PXL Dubravko Ranilović / PXL "Banke neće financirati građevinu dok god se ne riješi problem balona jer se one samo bave naplatom. Iz fokusa se izgubilo zašto su banke uopće nastale i trebalo bi poraditi na društvenoj odgovornosti banaka", rekao je Dubravko Ranilović iz HGK. Sam balon, kaže, nije moguće ispumpati ne samo zbog krize već jer nema kapaciteta na tržištu.

Na pitanje moderatora Josipa Tice s Ekonomskog fakulteta što nas čeka u idućoj godini, Vedrana Likan iz Colliersa kaže da više nikad neće biti kao prije. "Situacija u Hrvatskoj uopće nije loša jer smo u krizu ušli u ranoj fazi razvoja nekretninskog tržišta", rekla je Likan dodavši da na tržište u 2012. dolazi 125.000 uredskih kvadrata pa se može očekivati pritisak na cijene.

Da se ništa značajnije neće dogoditi mišljenja je i Hrvoje Hrabak iz Udruženja arhitekata. "U 2012. situacija se neće bitno promijeniti. Ove godine nakon dugog vremena imali smo tek lagane naznake oživljavanja. Ako se saberemo i promijenimo mentalitet, odnosno prestanemo čekati povratak nerealnih zlatnih vremena ova zemlja ima potencijala", poručio je Hrabak.

To u brojkama zapravo znači da bi se urbanistički planovi na svim razinama trebali svesti na realne okvire. Primjerice, da se u Zagrebu realiziraju sve stambene zone, bez novih prenamjena, grad bi imao mjesta za 3 do 4 milijuna stanovnika, a turiste bi na obali čekalo čak 16 milijuna kreveta.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (5)

miami21:11
10.11.11.

Banke neće financirati građevinu? Imaju nekretnine u vlasništvu, kamate redovno servisirane od boljih
građevinskih klijenata ..i drugo im ne treba- do daljnjeg....Financirati će i dalje kupnju nekretnina, a to im je donijelo
i previše prihoda.....i još će na tome zarađivati daljnih 30 godina.Sad kad su uništili građevinu kamatama, kreditima ,
i balonima precijenjenih nekretnina, sad ubiru po ugovorima , ono što im je najbitnije...kreditirati će oni svakog
ako procijene potencijal ili korisnika nekretnine ili same vrijednosti nekretnine.

Bolder21:51
10.11.11.

ma nisu problem banke....problem je raja koja i dalje pumpa balon plaćajući 2000 EUR nešto što vrijedi 1200 ili 1000...
ko voli, neka izvoli - to je kapitalizam, zar ne?

osi323:53
10.11.11.

lol, pa kakav je ovaj naslov i ova spika iz članka?

pa upravo su banke stvorile ovaj balon, i upravo one, iz svojih itekako bogatih rezervi trebaju ga ispuhati. to je samo problem vlasti i nekog budućeg, poštenog vodstva hnb-a da ih natjera da promijene klasifikaciju rezervacija za rizike.

stvar je u biti vrlo jednostavna s ekonomskog stajališta: oni imaju robu koja im stoji "na skladištu" (stanovi) i uopće se ne prodaje, te nema nikakvog drugog načina da stvari pokrenu nego da snize cijene, i to drastično, i da razliku plate iz svog neosnovano sanjanog profita.

to što oni drže lažnu klasifikaciju rizika čisti je kriminal koji podržavaju i vlada i hnb, jer sva ta klika živi u uvjerenju da oni moraju ubirati ekstraprofit pod svaku cijenu, pa makar cijelu državu stavili na bubanj.

nema to veze s "našim" mentalitetom, "mi" nismo "oni", oni su mala skupina koju treba dokinuti drakonskim zatvorskim kaznama.

jgalt08:35
11.11.11.

Bolder

ma nisu problem banke....problem je raja koja i dalje pumpa balon plaćajući 2000 EUR nešto što vrijedi 1200 ili 1000...
ko voli, neka izvoli - to je kapitalizam, zar ne?


Nije, u kapitalizmu imamo privatne dobitke i privatne gubitke, ne privatne dobitke i socijalne gubitke. U kapitalizmu bi banke (koje su loše procjenjivale rizike) bankrotirale, a cijena kvadrata bi bila vjerojatno barem upola manja nego li je sada.
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku