U iduća tri mjeseca iz domaćeg bankarskog sektora na račune europskih vlasnika odlit će se oko milijardu i pol kuna dividende. Od tog iznosa više od milijardu kuna odlazi u Italiju na račune UniCredita i Intese SanPaolo, vlasnika Zagrebačke, odnosno Privredne banke Zagreb, koji u Hrvatskoj drže gotovo 42 posto bankarskog tržišta.

Izlazak oko 200 milijuna eura s domaćeg tržišta stvorit će pritisak na tečaj i zato se posebno iščekuje rezultat izlaska države na američko tržište na kojem bi se država trebala zadužiti za 1,5 milijardi dolara. Cijena plasmana ovisit će o ocjeni rejtinga koje se još čekaju od Standard & Poor’sa i Moody’sa. U trokutu banke-HNB-Ministarstvo financija unaprijed je dogovoreno da se toliki devizni priljevi koordinirano konvertiraju u domaću valutu i puštaju u opticaj da se izbjegnu neželjeni valutarni pomaci. “Isplata dividende je legitimno pravo vlasnika banke i to su očekivani potezi”, rekao nam je sugovornik blizak HNB-u koji je želio ostati anoniman. No, dok ne vidi ništa sporno u isplati godišnje zarade, HNB je poslao bankama jasne signale da neće blagonaklono gledati na eventualno povlačenje zadržane dobiti ranijih godina zbog stabilnosti kune, ali i ukupnog financijskog sustava.

“HNB ima mjere kontrole kretanja kapitala ako procijeni da se u pitanje dovodi stabilnost financijskog sustava. Možda bi to bilo zadiranje u norme koje smo preuzeli pregovaranjem s EU, ali ako je ako je alternativa kriza i kaos izbor je logičan”, kaže naš sugovornik. Teško je, kaže, da će se takav scenarij dogoditi jer se svi koncentriraju na ‘gašenje požara’ u Europi i nikome nije u cilju stvarati nove tamo gdje ih dosad nije bilo. Uostalom, pritisak za kapitalom je u Europi popustio završenom dokapitalizacijom talijanskog UniCredita i uspjehom emisije trogodišnjih kredita Europske središnje banke (ECB). Neizvjesnost na tržištima još predstavlja Grčka pa se posebni napori stvaraju u pokušaju da se širenje dužničke krize zauzda unutar granica te države. I dok su vlasnici banaka, kako kažu, pod pojačanim pritiskom “za optimizaciju kapitala”, svjesni su da je HNB-ovo upozorenje posljedica zabrinutosti da bi nagli odljev kapitala (i naplate dužničkih ulaganja), bez novih priljeva deviza stvorio izuzetni pritisak na tečaj. Prema procjenama radi se o iznosu od oko dvije milijarde eura vlasničkog kapitala iznad minimalne zakonom propisane granice o 12 posto adekvatnosti kapitala. Osim vlasničkog, tu je i oko 2,5 do tri milijarde eura u depozitima, kreditima, hibridnim i subordiniranim instrumentima koje su banke vlasnice uložile u domaće podružnice, a koji dospijevaju u kratkom roku.

“Ovisno o intenzitetu i trajnosti pritiska na tečaj monetarna vlast poduzela bi mjere za stabilizaciju tečaja”, rekao je Poslovnom dnevniku glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. Ipak, ističe da se povećava sklonost matica za povlačenje vlasničkog kapitala čemu pogoduje ‘neizvjesnost zbog mijenjanja poreznih pravila’. “Banke u Hrvatskoj imaju značajno više koeficijente kapitaliziranosti od propisane te mogu i nakon smanjivanja kapitala (ukoliko ocijene da im je u budućnosti ograničeno raspolaganje kapitalom) nastaviti poslovati u skladu s regulativom”, rekao je Starčević. Skupšina dioničara Zabe krajem travnja odlučit će o prijedlogu Uprave i Nadzornog odbora da se iz 1,6 milijardi kuna bruto dobiti vlasnicima dionica isplati 2,28 kuna po dionici, pa će dividenda, tj. nagrada vlasnicima iznositi ukupno 730,1 milijun kuna. PBZ će pak najkasnije do kraja svibnja dioničarima iz 1,38 milijardi kuna bruto dobiti isplatiti 29,9 kuna za dionicu, odnosno ukupno 570,3 milijuna kuna dividende. S liste od najvećih domaćih kreditora, očekuje se još oko 160 milijuna kuna dividende Erste banke (ako ta austrijska banka nastavi dosadašnji trend isplate 25 posto dobiti za dividendu), dok u Raiffeisenu, Volksbanci i Hypo Ape-Adria banci o isplatama još odlučuju. Nakon što su u 2011. isplatili 100 milijuna kuna dividende iz zadržane dobiti, u OTP su odlučili su lanjsku dobit zadržati u Hrvatskoj. Nagrade vlasnicima neće biti ni u Splitskoj, niti u HPB-u.

Ovaj tekst objavljen je u tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika. Pretplatite se!