Pritišću Zuckerberga
Kompanija bi to mogla napraviti a da ne ide u IPO, no to bi bio loš potez: imala bi većinu obveza kao i javne kompanije, ali bez milijardi koje bi došle s javnom ponudom. Druga činjenica zbog koje bankari pritišću Zuckerberga jest procijenjena moguća kapitalizacija kompanije koja iznosi 100 milijardi dolara, a to je razlog zbog kojeg najveće banke gotovo kampiraju pred njegovim uredom čekajući zapovijed: "Pripremite dokumente!" No Facebook je toliko velik da, prema upućenim izvorima, sam radi na svom prospektu, dokumentu za izlazak na tržište, koji prema tradiciji priprema neka od najvećih banaka, da ne kažemo Goldman Sachs. Zuckerberg istodobno na svako pitanje o IPO-u odgovara s: "Nemamo običaj komentirati takva nagađanja", čime dodatno diže tenzije, odnosno početnu cijenu dionice. Uz očiglednu pripremu terena, a u to spada i najava da će kompanija uskoro imati milijardu korisnika, Zuckerberg mora imati na umu dvije prepreke koje mora preskočiti da bi došao do "svojih" deset milijardi. Prva je nepovjerenje ulagača prema "nevjerojatno dobrim" ponudama. Group je tako, kao i svaka druga kompanija, prvog dana poletio u nebo, a u sljedećih pet dana potonuo je 42 posto. LinkedIn Corp. je prvoga dana gledao kako mu cijena dionice raste 100 posto, a zatim kako tone 33 posto. No LinkedIn se ipak uspio zadržati 33 posto iznad inicijalne ponude. Druga je stvar opće stanje tržišta. Iako ne postoje naznake sloma poput crnog dot com-a, ulagači su oprezni kad je riječ o cjelokupnom tehnološkom sektoru. Naime, društvene mreže su toliko povezane s ostalim kompanijama da se njihove dobiti i gubici gotovo izravno mogu preslikati na druge industrijske podsektore. Ako se dogodi veća turbulencija na tržištu IT dionica, pomama za Facebookom će splasnuti iako ne i zamrijeti.
Mozak operacije
Zuckerbergu na mlin ide poznata činjenica da se kompanije odlučuju na inicijalnu ponudu kad dostignu 100 milijuna dolara prihoda, a Facebook ima više od četiri milijarde na čemu mu i internetski veteran Yahoo! može pozavidjeti, a investicijski bankari samo čestitati. Tu u igru ulazi i zapravo ključni čovjek cijele priče. Iako je na Zuckerbergu da kaže ključno "Da", mozak operacije je financijski direktor kompanije David Ebersman. To je čovjek koji odbija sve banke koje žele postati ekskluzivni Facebookov partner i koji već mjesecima razvija strategiju i tajmnig IPO-a. Ebersman je svojedobno izjavio da mu baš ta bankarska agresivnost ne ulijeva povjerenje da će banke voditi računa o kompaniji, a ne samo o svojoj dobiti. S druge strane kompanija je toliko jaka da joj ne treba netko sa strane popunjavati dokumente za komisiju za vrijednosne papire. Bankarska logika vrlo je jasna: provizija za inicijalnu javnu ponudu takve veličine iznosi u prosjeku 2,2 posto, što drugim riječima znači potencijalnu zaradu od 220 milijuna dolara. Facebook je dovoljno jak da ispregovara nižu naknadu, no i dalje je riječ o vrlo velikom iznosu ne uzimajući u obzir kako dobro zvuči "IPO Facebooka" u popisu poslova bilo koje banke. Ako veliki Goldman Sachs i ne dobije IPO, opet će biti na dobitku jer bi nakon izlaska na tržište njegov udio mogao vrijediti dvostruko, odnosno u jednom danu zaradit će 375 milijuna dolara. Zatim će mu na račun sjesti 100 milijuna dolara naknada od klijenata u čije ime je ulagao u Facebook. Oko milijardu dolara koje su investitori izvan SAD-a uložili u kompaniju Goldman Sachs je naplaćivao 0,5% za troškove, 4% za ulaganje i 5% od svake ostvarene dobiti. Kompanija sa 800 milijuna korisnika bit će u svakom slučaju zapisana u povijesti kao jedan od najvećih IPO-a.
Uz bok veličanstvenima
Samo 13 kompanija dosad je prešlo magičnu brojku od 10 milijardi dolara, a samo tri su bile iz SAD-a. Facebook će tako biti uz bok veličanstvenom izlasku na burzu Kineskoj industrijskoj i komercijalnoj banci koja je u listopada 2009. izašla na tržište sa 21,9 milijardi dolara vrijednim dionicama, a na kraju prvoga dana trgovanja banka je vrijedila 148 milijardi dolara. Ostali veliki IPO-i, napose američki, ostat će daleko ispod Facebookova.
Vrtoglavi prihodi
Sa 1,8 na 3,8 mlrd. dolara
Facebookovi prihodi pristižu iz oglašavanja i rastu vrtoglavo: ove se godine od oglasa očekuje 3,8 milijardi dolara, dok je samo godinu prije uprihodovano 1,86 milijardi. Na američkom tržištu očekuje se da će 2012. držati 19,5 posto tržišta, dok je u prošloj godini imao 16,3 posto. Kako mu broj korisnika stalno raste, a u ozbiljnu igru još nisu ušla golema tržišta Indije i Kine, Faceboova dionica jednostavno se mora imati. Sad samo valja pričekati da Zuckerberg kaže "da".