18. siječanj 2012.| Ana Blašković

Bankari složni, nema govora o bijegu iz tranzicijske Europe

Bankari okupljeni na bečkoj konferenciji uvjeravaju da unatoč svim problemima ne namjeravaju povlačiti novac i gasiti poslovanje u regiji kojoj pripada i Hrvatska

Unatoč problemima, posebice Mađarske, te padu rejtinga niza zemalja, regija srednje i istočne Europe i dalje ostaje u fokusu europskih bankarskih grupacija te nema govora ni o kakvu povlačenju s tog tržišta. U utorak su tu poruku odaslali bankari okupljeni u Beču na tradicionalnoj siječanjskoj konferenciji Euromoney. Herbert Stepic, izvršni direktor Raiffeisen Bank Internationala, naglasio je da će "regija istočne Europe rasti između 2 i 2,5-postotna boda brže od zapadne Europe zbog čega će i dalje biti zanimljiva bankama koje u njoj posluju". Pritom je istaknuo da se srednja Europa mora odvojeno promatrati od jugoistočne zbog specifičnosti ekonomija tih zemalja. Ista poruka stiže i iz UniCredita, prisutnog na 13 tržišta regije. "Na tržištima na kojima smo znatnije prisutni tražit ćemo načine za povećanje tržišnog udjela u budućnosti", rekao je Gianni Franco Papa, UniCreditov direktor za srednju i istočnu Europu.

E. Nowotny E. Nowotny Neizbježna Mađarska
Problemi u Mađarskoj i posljedično spuštanje boniteta Austriji ipak su bila "top"-tema. Ewald Nowotny, guverner Austrijske narodne banke, rekao je da se nada kako će se situacija u Mađarskoj poboljšati. Austrijske su banke snažno prisutne u Mađarskoj zbog čega su izravno pogođene smanjenjem rejtinga. Uvažavajući argumente agencije u vezi s grupnim smanjenjem rejtinga nizu zemalja, Nowotny je prokomentirao da je to "politička odluka" jer S&P nije uzeo u obzir da se radi na postizanju rješenja u eurozoni. Osvrnuo se na preporuke središnje banke kojoj je na čelu relativizirajući prije izrečeno da bi ubuduće lokalna štednja trebala biti isključiv izvor kreditiranja. To se, naime, protumačilo kao preporuka da se zatvore kreditne linije prema regiji jugoistočne Europe. Nowotny je pojasnio da se preporuka da krediti ne prelaze 110 posto u odnosu na prikupljene depozite odnosi samo na novoodobrene zajmove, što "nikako ne znači proces razduživanja i posljedično negativne efekte".

Kritika EBA-i
Postojeća situacija u Europi djelomično je i posljedica nove kapitalne regulative Europske bankarske asocijacije, koja je produbila krizu, smatraju bankari. Zahtjev za stopom adekvatnosti kapitala od 9% do sredine 2012. "nije najsretnije rješenje u trenutnim tržišnim okolnostima", kaže Nowotny i dodaje da regulatorni zahtjevi ne bi smjeli imati restriktivan utjecaj na realno gospodarstvo. "Basel III. predstavlja problem u smislu likvidnosti. Definicija što se smatra likvidnim sredstvima je prestroga za specifičnosti srednje i istočne Europe", rekao je Papa. U zemljama regije nije problem ispuniti zahtjeve Basela III. jer problem nije niska stopa kapitaliziranosti banaka, već kako održati njihovu likvidnost, dodao je.

Analiza Erstea

'Nema razloga za paniku'
Erste grupa objavila je analizu gospodarske situacije u Austriji nakon što joj je S&P smanjio vrhunski bonitet. Analitičar Friedrich Mostboeck naglašava kako "nema razloga za paniku" jer je ta agencija izolirana kada je u pitanju status AustrijI zato što su Fitch i Moody's Beču potvrdili vrhunski rejting.

Dobri znaci
Dodaje da brojni pokazatelji svjedoče boljoj ekonomskoj situaciji te zemlje. Ističe raznovrsnost gospodarstva, kompetitivan izvozni sektor, nisku razinu nezaposlenosti te deficit i javni dug ispod prosjeka eurozone.

Tražimo povećati tržišni udjel u državama u kojima smo znatnije prisutni
G. F. Papa, UniCredit

Regija će rasti između 2 i 2,5-postotna boda brže od zapadne Europe
H. Stepic, Raiffeisen

Niste pretplatnik?

alati

Komentiraj članak Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%

0%

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (1)

jfact06:37
18.01.12.

Jedan drugi izvjestitelj,jednih drugih novina, sa istog događaja piše:

„Ciljevi nove inicijative, dogovorene u ponedjeljak u Beču i u priopćenju nazvane "Beč 2,0", daleko su skromniji od onih iz sporazuma u 2009. godini, kada se od njih tražilo da zadrže ulaganja u novoj Europi.
Sada se od njih traži tek da uspore tempo smanjenja zaduživanja i da spriječe krizu financiranja u toj regiji.“

E sad, kome vjerovati u ova nevjerojatna vremena? I da li je uopće važno kome vjerovati? Pa to mi ionako osjećamo na svojoj koži. Osjećamo na ovim spekulativnim napadima banaka na kunu, odnosno euro. Nije uzalud guverner zaprijetio bankama. Osim toga, kako netko čiji se depoziti siromaše, povlače, izvlače, može obećavati da će i dalje biti prisutan u istom opsegu. Kako netko kome je propisano od vlasnika kako se može isključivo kretati u okvirima lokalnih depozita, transmisijskih plasmana iz namjenskih izvora financiranja, .može obećavati povećanje tržišnog udjela? Što to oni čine? Da li štampaju novac, multipliciraju u idealnim okvirima, ili su to isprazna obećanja?
Nemojmo se zavaravati, na njihovo mjesto čekaju već drugi, druge banke, koje bi ustupile! Osim toga tu su i naše male banke, koje su u pretežnom domaćem vlasništvu kojima bi itekako dobro došli depoziti ovih „nomadskih“ banaka.
Pregled svih komentara
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku

Poslovni.hr je internetski portal prvih hrvatskih dnevnih poslovnih novina - Poslovnog dnevnika. Svrha portala poslovni.hr je profiliranje u središnji gospodarski i financijski portal. Portal ima najveću online zajednicu korisnika okupljenu oko financijskih i poslovnih tema, a uz velik izbor aktualnih vijesti i analiza, poslovni.hr daje i detaljni pregled trgovanja na regionalnim burzama, nudi brojne poslovne i stručne naslove dostupne putem internetske knjižare i dr.