Infrastrukturni projekti
Aranžer još nije izabran, a Kovačević je najavio kako će uskoro poslati poziv na adrese pet -šest inozemnih i domaćih financijskih institucija, te odabrati onoga tko ponudi najpovoljnije uvjete.
“Sve će biti transparentno. Emitirat ćemo obveznica između 250 i 300 milijuna eura za infrastrukturne projekte. Već vlada veliki interes na domaćem i inozemnom tržištu, a interes za kupnju obveznica je iskazala i Europska banka za obnovu i razvoj, možda bude i suaranžer. U suradnji s domaćim i stranim konzultantskim tvrtkama smo izradili model koji će biti novi na hrvatskom tržištu i izuzetno povoljan za grad. Idemo na duže razdoblje kako bi mogli ostvariti projekte”, najavljuje Kovačević.
Više detalja oko emisije će biti poznato za mjesec dana, kada budu izabrani projekti koji će se financirati obveznicama. Zasad je predloženo 12 projekta, a među prioritetnim su rekonstrukcija vodovodnog sustava, gradnja stanova na bivšoj svinjogojskoj farmi, pokretanje poduzetničke zone u Sesvetama u kojoj bi grad osigurao hale poduzetnicima. Tu su i prometna rješenja te obnova plinskog sustava. Kovačević tvrdi da još nije donesena konačna odluka o tome koji će projekti biti financirani obveznicama, ali kako su stanovi i poduzetnička zona obećani, a u vodovodnom sustavu se gubi 42 posto vode, pretpostavka je da će oni biti izabrani. Također se još treba dogovoriti hoće li Holding ili Grad kupiti Gredeljovo zemljište. Prema starijim procjenama, za vodovod je potrebno 550 milijuna kuna, a ugovori za stanove na bivšoj svinjogojskoj farmi vrijede milijardu i 50 milijuna kuna. Potrebna investicija za poduzetničku zonu još nije definirana, ali je jasno da bi ta tri projekta odnijela novac. EBRD se navodno zainteresirao i da odmah otkupi 30 posto plasiranih obveznica, a dio će biti ponuđen i građanima. Burza na kojoj će obveznice biti plasirane također ovisi o tome u kojoj valuti će biti emitirane. Kunska emisija bi završila samo na Zagrebačkoj, a u euru u Zagrebu i još jednoj stranoj burzi.
Interes EBRD-a
Izbor projekata će definirati i hoće li sve biti puštene u jednoj tranši ili sukcesivno.
“Interes EBRD-a znači da smo izabrali dobre projekte i da ćemo dobiti povoljne uvjete. Grad i trgovačka društva imaju veoma nisku razinu zaduženosti. Želimo investicijama postići da komunalne tvrtke podignu kvalitetu svoje usluge, a ne da ostvaruju dobiti. Kod tržišnih djelatnosti radimo na tome da se bolje upravlja i ostvaruju što veći prihodi.” tvrdi Kovačević.
Holding vjerojatno neće stati na zaduživanju obveznicama nego će, kako je i najavio predsjednik holdinga S. Ljubičić, ići na hipotekarne kredite. Knjigovodstveno imovina holdinga vrijedi također nešto više od četiri milijarde kuna, dok se procjenjuje da je tržišna i četiri puta veća.
Dug grada i njegovih tvrtki 359 milijuna eura
Ukupni dug Zagreba, te vrijednost izdanih jamstava trgovačkim društvima penju se na 359 milijuna eura s kamatama i treba biti vraćen do 2020. godine. U odnosu na procjene proračuna, opterećenost je ove godine 6,71 posto, zatim se sljedeće godine penje na 7,76 posto zbog povlačenja kredita, a zatim konstantno pada - da bi 2020. iznosila 0,18 posto. Proračun je ove godine inače dosegao rekordnih 6,375 milijardi kuna, a sam Grad bez izdanih jamstava je ukupno dužan 474 milijuna kuna. Ove godine treba vratiti 189 milijuna kuna, a već 2010. godine će rata pasti na 24 milijuna. Obveze grada su male u odnosu na prihode, ali zaduženja priječi zakon koji kaže da se svim jedinicama lokalne samouprave može odobriti zaduženje samo u visini dva posto prihoda svih lokalnih jedinica, a ta odredba se odnosi i na zaduženje obveznicama. Jedan od razloga osnivanja holdinga je i mogućnost zaduživanja jer za korporativne obveznice ili dizanje kredita trgovačkih društava nije potrebna suglasnost Ministarstva financija, nego samo Poglavarstva. Holding bi tako sa svojom imovinom postao glavni investitor u Zagrebu.