1. kolovoz 2006.| Biserka Ranogajec

Aris 2000: u Ivanić Gradu lavanda na deset, a u Križevcima na 30 hektara

Osamdesetih je godina prošlog stoljeća Ireks aroma samo s Hvara i Brača otkupljivala 60 tona ulja od lavande, a danas otkupljuje dvije tone. Ta tvrtka godišnje otkupljuju desetak tona cvijeta, a potrebe su mnogo veće, pa bi mogli otkupljivati i 500 tona

"Ireksove cijene cvijeta lavande od petnaestak kuna za kilogram čista su pljačka ako se zna da se za cvijet bez većih problema dobije između 80 i 100 kuna, uz malo promišljenije načine plasmana." Tim je riječima Danijel Čorić, direktor poljoprivrednoga gospodarstva Lavander, komentirao otkupne cijene jednog od prvih otkupljivača i prerađivača lavande u Hrvatskoj, zagrebačkog Ireks aroma d.o.o. koji ima pogone destilacije i proizvodnje u Jastrebarskom i obljižnjem Dragovanjščaku.

Srp i stroj
Ireks aroma je najstariji otkupljivač lavande, sljednik poduzeća Chromos aroma koje je 1993. postalo tvrtka-kći Ireksa iz Kulmbacha, jednog od vodećih njemačkih proizvođača poboljšivača i namjenskih mješavina za pekarsko-slastičarske proizvode, mesne prerađevine i stočnu hranu. Kompanija, među ostalim, otkupljuje ljekovito i aromatično bilje te proizvodi eterična ulja i ekstrakte. Ireks aroma nije jedini otkupljivač lavande, ali je sigurno među najvećima. Josip Falica, rukovoditelj proizvodnje, kaže kako su prije dvadeset i više godina, "u najboljima godinama", otkupljivali samo s otoka Hvara i Brača oko 60 tona ulja od lavande, a danas je to tek tona. Godišnje otkupljuju desetak tona cvijeta lavande, ali su im potrebe mnogo veće, pa bi mogli otkupljivati i do 500, pa i više tona. A što se tiče cijene otkupa, nju diktira svjetsko tržište. "Mi smo na svjetskom tržištu i pratimo svjetske cijene koje diktiraju veliki proizvođači. Sigurno da Australija, Novi Zeland, SAD ili Francuska kao najveći proizvođači imaju daleko jeftiniju proizvodnju zato što su im polja velikih površina, u komadu, i obrađuju se strojno, a naša lavanda još se žanje srpovima", objašnjava Falica. Ove godine ističe tri godine od kada je Zagrebačka županija zajedno s Agronomskim fakultetom i tvrtkom Ireks aroma krenula u sadnju i otkup lavande na zagrebačkom području. Projekt je financirala županija i prvi rezultati su vidljivi, pa Ireks aroma otkupljuje lavandu iz Zagorja, okolice Jastrebarskog i dalje iz Podravine, Slavonije, Petrinje, pa i Istre gdje uzgoj i proizvodnja imaju dužu tradiciju. Uzgoj lavande pokrenut je prvi put i u Gorskom kotaru na dosad najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj gdje je 9000 sadnica preživjelo prvu zimu. Procjenjuje se da lavanda, kadulja i komorač, tri kulture iz projekta koji je financirala Zagrebačka županija, mogu uspješno rasti i do 1200 metara. Najviše se uzgaja na kontinentu hvarska lavanda budrika koju su, prema nekim izvorima, na dalmatinske otoke donijeli Francuzi u vrijeme Napoleona iz pokrajine Provanse.

Uz nasade i košnice
Uzgoj lavande u kontinentalnom dijelu Hrvatske je nakon tri do četiri godine, otkada je počela komercijalna sadnja, ušao već u fazu eksploatacije. Više je manjih otkupljivača ne samo cvijeta nego i gotovih proizvoda - od ulja do mirisnih jastučića. Obiteljsko poljoprivreno gospodarstvo Čorić uzgaja lavandu u Petrinji i Hrvatskoj Kostajnici koje su sazadili 2004. i prva su plantaža lavande u Sisačko-moslavačkoj županiji. "Želimo širiti svijest o isplativosti uzgoja lavande među lokalnim poljoprivrednicima jer je naša regija pogodna za uspješan uzgoj što smo dokazali svojim primjerom", kaže Čorić te dodaje: "Naša žetva je unaprijed prodana po triput povoljnijim cijenama od onih koje daje Ireks aroma. Prodajemo na Jadranu, zatim tvrtkama koje proizvode čajeve ili prodaju ekološke poljoprivredne proizvode kao što je Biovega. Potražnja za lavandinim proizvodima s dodanom vrijednošću, a to su vrećice, jastuci i ulja, nekoliko je puta veća od naših mogućnosti plasmana". Dodatna korist za poduzetnike koji se upuste u posao uzgoja lavande, uz kadulju, dobivanje je meda, pa mnogi uz nasade drže i košnice sa pčelama. S preradom lavande krenuli su i Zagorci, pa će se idućeg mjeseca tvrtka Aris 2000 u Zlatar Bistrici, gdje je podigla pogon destilacije, proizvesti prvo ulje. I ta se tvrtka upustila u potragu za kooperantima kojima nudi savjete, besplatne sadnice i osigurani otkup. Direktor Hrvoje Šimić kaže kako se na jesen u Križevcima podiže plantaža na 32 hektara, a deset hektara zakupili su u Ivanić Gradu.

Litra eteričnog ulja u otkupu 30 eura

Unatoč niskim cijenama uzgoj, lavande je daleko profitabilniji od, primjerice, vinograda. Polja lavande, za razliku od vinove loze, treba samo požnjeti i štititi od korova. Dvoje ljudi u nasadu godišnje ne potroši više od dvadesetak dana. Tu se računa posao branja i slaganja cvijeta prije predaje na otkupno mjesto. Josip Falica procjenjuje da je godišnji ukupni prihod po hektaru lavande između 3000 i 3500 eura. Ta se procjena slaže i s onom koju su dali stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Litra eteričnog ulja otkupljuje se za cijenu do 30 eura, a po hektaru se može dobiti od 100 do 150 litara.

Državni poticaj od 14.000 kuna

Ireks aroma i Aris 2000 namjeravaju zasaditi svaki od 100 do 150 hektara lavande u Zagrebačkoj županiji i okolici. Pozivaju sve zainteresirane da se uključe u projekt te jamče otkup svih ponuđenih količina cvjetova lavandule budrovke. Zemljište za sadnju mora biti sunčano i suho, a teren dobro pripremljen oranjem kako bi se uništio korov što je više moguće jer je obrana od njega osnovni problem u prve dvije godine. Nadležno ministarstvo daje poticaje od 14.000 kuna za hektar, a minimalna površina s kojom se ulazi u sustav poticaja je 2500 četvornih metara. Nakon što nasadi počnu davati urod, dobiva se godišnji poticaj od 1250 kuna za hektar. Puni razvoj grmovi lavande postižu nakon treće godine.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (2)

meister08:41
17.02.11.

Dragi korisnici foruma,

Danas sam se registrirao na forum kako bih vam ukazao na potencijalno katastrofalne posljedice poslovne suradnje s članom ovog foruma, s MASTEROM!

MASTER je prevarant koji već više puta zavalio naivne seljake na način da je od njih uzeo robu bez da im je platio ili da im je skupo prodao sadnice slabe kvalitete.

Evo samo jednog od niza članaka koji su se bavili MASTERom:

[quote]MJEŠTANI BUKOVICE I RAVNIH KOTARA PROTIV VLASNIKA ZAGREBAČKE TVRTKE ‘ARIS 2000’
Berači smilja tuže Hrvoja Šimića
Nakon što su u lipnju okončali mukotrpnu i po zdravlje iznimno opasnu berbu smilja, nakon koje su tone toga sve više traženog aromatičnog bilja uredno isporučili predstavniku zagrebačke tvrtke “Aris 2000” koja im nakon dva mjeseca nije izrealizirala isplatu, berači smilja iz Bukovice i Ravnih kotara, držeći da su prevareni, za pravnu pomoć obratili su se Srpskom demokratskom forumu u Benkovcu preko kojega su slučaj prijavili policiji, te najavljuju podnošenje kaznene prijave protiv vlasnika tvrtke Hrvoja Šimića.

Šimić je okončanjem berbe, preko svoga posrednika Janka Kapitanovića iz Vrane, od sedam obitelji berača s područja Bukovice i Ravnih kotara, odreda srpskih povratnika na tim područjima, preuzeo više od pet tona ubranog smilja, uz definiranu otkupnu cijenu od tri kune za kilogram.

Premda je pravilo da se isplata otkupljenog smilja obavi odmah nakon vaganja, Šimićev posrednik Kapitanović bilje je preuzeo, natovario u kamion i odvezao. Berači su nakon toga živjeli u uvjerenju da će im novac uskoro stići, te su nakon dva mjeseca uzaludnog čekanja uzeli u ruke telefone i krenuli nazivati Kapitanovića i Šimića, pri čemu su im obojica tada bili pretežno nedostupna.

Nakon što su posumnjali da su prevareni i da će svoja potraživanja morati tražiti u dugotrajnim i skupim sudskim postupcima, obratili su se SDF-u u Benkovcu.

- Oštećene smo primili na razgovor i spremni smo im pružiti svu pravnu pomoć u okviru naših zakonskih mogućnosti - kazao nam je Glišo Kolundžić, predsjednik Odbora za povratak, obnovu, ekonomski i socijalni položaj Srba u Zadarskoj županiji.

- S tim u vezi, dio njih problem je iznio policiji, dok će dio oštećenika protiv osoba za koje smatraju da su ih prevarile, podnijeti tužbu putem mjerodavnog suda - kazao je Kolundžić.

ŽELJKO HULJEV/EPEHA

Oštećeni

Oštećeni berači: Zorica Radovan iz Nunića - 500 kg, Mirko i Đoko Stegnjajić iz Atlagića Kule - 3000 kg, Olga Dobroja iz Atlagića Kule - 300 kg, Đuro Ivanišević iz Kožlovca - 600kg, Đuro Ikač iz Kolarne - 700 kg, Jovan Drča iz Vukšića - 500 kg...

Stradala i PZ ‘Macure’

Osim individualnih berača, na sličan način u trgovanju s tvrtkom “Aris 2000” stradala je i PZ “Macure” iz istoimenog sela kod Kistanja. Zadruga je još 2007. godine, nakon tadašnje žetve, beračima isplatila 110 tisuća kuna za bilje koje je potom kao i obvezu plaćanja od zadruge preuzeo “Aris 2000”. Sredstva nisu nikada došla na račun zadruge, te je predmet do danas na Općinskom sudu u Šibeniku. [/quote]

http://www.slobodnadalmac...icleId/67440/Default.aspx

LavandaM22:55
05.07.11.

Hm kad vidim ovakve događaje koji mogu i mene zadesiti dođe mi da odustanem od lavande i uzgoja.
Pokrenuli smo svoju proivodnju i nadam se da takvih problema s otkupom neće biti.
Čak smo i svoje web stranice o lavandi napravili http://www.lavanda.mokricki.info/
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku