Prema Anketi, koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), u trećem je tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj bila 214 tisuća nezaposlenih, što je 13 tisuća više nego u trećem tromjesečju 2010. Treće tromjesečje, odnosno razdoblje od srpnja do kraja rujna, uobičajeno je, s obzirom na turističku sezonu i sezonsko zapošljavanje posebice u turizmu i s njim povezanim djelatnostima, razdoblje u kojem se u Hrvatskoj bilježe niže stope nezaposlenosti nego u ostalom dijelu neke godine.
Potvrđuje to i prošlogodišnja statististika prema kojoj je u prvom tromjesečju stopa anketne nezaposlenosti iznosila 14,3 posto, u drugom je pala na 13,5 posto, a u trećem na 12,2 posto. Broj i stopa nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bitno se razlikuju od administrativnih izvora.
Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u trećem tromjesečju 2011. registrirano je 285 tisuća nezaposlenih, a stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija iznosila je 16,7 posto. U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi manji je za 71 tisuću od podataka HZZ-a. Usporedba podataka također pokazuje da je od ukupno 214 tisuća nezaposlenih prema Anketi njih 179 tisuće ili 83,9 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, dok ostalih 16,1 posto njih nije bilo zainteresirano za takvu prijavu.
Istodobno pak od ukupno 285 tisuća registriranih u HZZ-u više od trećine njih, točnije 37,2 posto ili 106 tisuća, ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti. Po podacima iz Ankete, stopa aktivnosti (postotni udio aktivnog stanovništva u radnom sposobnom stanovništvu) u trećem je tromjesečju iznosila 46 posto, a stopa zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) 40,4 posto.
Podaci na razini triju statističkih regija pokazuju da je stopa zaposlenosti najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje iznosi 45,1 posto, dok je u preostale dvije statističke regije bitno niža, 38,2 posto u jadranskoj te 36,8 posto u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj).
U skladu s tim stopa nezaposlenosti bitno je ispod hrvatskog prosjeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i iznosi 8,2 posto, dok u jadranskoj iznosi 11,3 posto, a čak 18,9 posto u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.
(Hina/pd)