Kao i svaki zakon tako i Zakon o doprinosima ima svoje rupe. Pokazat ćemo to kroz konkretan primjer – analizu koja je rađena, a odnosi se na porezne obveznike čiji porez rješenjem utvrđuje porezna uprava.

Pogledajmo prvo porezne obveze za osobu koja je samostalnim radom ostvarila prihod od 5.200 kn po podmirenju poslovnih troškova.

Porezno opterećene po osnovi plaćanja socijalnih doprinosa iznosi 35% dok je ukupno porezno opterećenje 40%.

Za primjer smo uzeli još dvije osobe – jednu s mjesečnim prihodom od 16.000 kn i drugu s prihodom od 32.400 kn.

Kada napravimo sve tri kalkulacije dolazimo do zanimljive zakonske rupe i nesklada s Ustavom.

Ustavna načela kao i zakonske postavke polaze od temelja – jednakosti i pravednosti.

U ovom primjeru ne postoje ta načela. Narušeno je načelo pravednosti jer osobe koje imaju mali dohodak plaćaju isti porez kao osobe s ekstremno visokim dohotkom. Na tom putu “srednji stalež” će proći kroz nešto manje porezno opterećenje. Narušeno je i načelo platežne sposobnosti jer kad promatramo osobe s još manjim prihodima – sustav ne funkcionira (blokade radi nepodmirivanja obveza) – u potpunosti nestaje načelo da iznos poreza koji porezni obveznici plaćaju mora biti razmjeran njihovim platežnim mogućnostima.

Evo i grafičkog prikaza ovog primjera.

Što se kritičara tiče, kao protuargument se može uzeti teza da socijalni doprinosi nisu porezi, a pobornici te teze su uglavnom ljudi koji smatraju da ne treba ništa mijenjati u zakonima – jer zakoni su dobri – a krivci za gospodarsku situaciju su ‘lopovi koji su pokrali državu’.. Ako socijalne doprinose isključimo iz porezne analize onda se treba zapitati zašto opterećenje socijalnim doprinosima nije konzistentno. U našem primjeru opterećenje socijalnim doprinosima pada s visokih 35% preko 13% na niskih 6%, dok porezno opterećenje raste na strani poreza na dohodak i prirezu. To posebeno zabrinjava jer znamo u kakvim je problemima mirovinski sustav.

Velika nada i očekivanja su usmjerena prema Ustavnom sudu koji jednim potezom pera može riješiti ovaj problem.

I na kraju, iako je tema veoma ozbiljna, gornja grafika nas je podsjetila na ‘malog žutog’ koji se smije našim porezima. Evo što smo dobili kada smo dodali još tri kruga.

Pripremio: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.