28. ožujak 2007.| Sandra Livajić

Alternativni koncept razvoja Dugog Rata

Urbanscape je dio projekta 'Novi svjetionici hrvatskog Jadrana' kojim se predlaže 'ne graditi nove hotele, već iskoristiti napuštene hale'

Kompleks tvornice Dalmacije idealna je lokacija za provedbu projekta Urbanscape Kompleks tvornice Dalmacije idealna je lokacija za provedbu projekta Urbanscape U Dugom Ratu je u ponedjeljak predstavljen projekt Urbanscape koji oblikuje razvojnu strategiju za prenamjenu lokacije tvornice Dalmacija - Dugi Rat. Urbanscape je dio projekta 'Novi svjetionici hrvatskog Jadrana' kojim se predlaže strategija održiva razvoja Jadranske obale pod pritiskom masovnog turizma, a autori projekta, arhitekti Ante Kuzmanić, Samuel Martin i Dujmo Žižić, za dugoratsku tvornicu Dalmaciju predvidjeli su rušenje i zamjenu turističko-stambenim naseljem. Projekt predviđa nastajanje urbanog turističkog područja uhvaćenog između prirode i urbanizacije duž 'splitske rivijere' i istovremeno ukidanje zagađenog industrijskog kompleksa u Dugom Ratu. 'Novi svjetionici hrvatskog Jadrana' predviđaju sedam lokacija na hrvatskoj obali: Labin, Omišalj na Krku, Goli otok, Zadar, Dugi Rat, Stari Grad na Hvaru i Dubrovnik. Njima se nudi mogući scenarij razvoja, uz usku suradnju arhitekata i predstavnika lokalnih zajednica kako bi se izradile alternativne razvojne strategije te poštovao interes stanovništva, prirodnih i kulturnih vrijednosti krajolika. Projekt je financijski podržan kroz Matra program nizozemskog ministarstva vanjskih poslova koje podupire procese socijalne transformacije u zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji, jačajući sposobnosti lokalne zajednice i nevladinih udruga da integriraju zahtjeve o razvoju svoje sredine u urbanističke razvojne planove. Inicijatori i realizatori projekta su Udruženje hrvatskih arhitekata i Berlage Institute iz Rotterdama. 'Turizam je pokretač razvoja gradova, ali masovna apartmanizacija obale nije rješenje za budućnost jer ona angažira lokalnu zajednicu dva do tri mjeseca na godinu i troši hrvatski prostor', kazao je voditelj projekta Vedran Mimica, prodekan Instituta Berlagea. Na primjeru Mimica, sela svojih roditelja, zorno je pokazao na što misli. U četrdeset godina idilično selo s par kamenih kuća pretvoreno je u kaotičan niz apartmana. Turizam u svijetu dnevno zapošljava oko 200 milijuna ljudi i 'okrene' oko 3,5 milijuna američkih dolara, odnosno deset posto ukupnog nacionalnog dohotka svih zemalja svijeta. Koncepcija 'Novih svjetionika hrvatskog Jadrana' predlaže tranziciju iz jedne industrije u drugu, turističku, ne gradnjom novih aprtmana i hotela, već iskorištavanjem postojećih, poput bivše tvornice Dalmacija, prenamjenom u turističke svrhe. Osnovni problem koji projekt istražuje je pitanje održivog razvoja obale pod pritiskom masovnog turizma u tranzicijskom socijalno-ekonomskom kontekstu.

Problem 'apartmanizacije obale' generalno je prihvaćen kao osnovni problem građenja na obali od stručne i šire javnosti, a 'Novi svjetionici hrvatskog Jadrana' nude alternativne koncepcije razvoja obale. Sedam odabranih lokacija na obali predstavlja kao 'Mediteran kakav bi mogao biti' uz transparentno sudjelovanje javnosti u procesu planiranja obale. Radni timovi po lokacijama formirani su od vodećih hrvatskih arhitekata koji tokom procesa rada najizravnije surađuju s predstavnicima lokalne zajednice, istraživačima iz nevladinih udruga te potencijalnim korisnicima prostora. Krajnji rezultat projekta su usuglašeni prijedlozi prostornih planova gdje se najviši nivo arhitektonske prakse preklapa sa sveobuhvatno istraženim i usaglašenim sadržajima za pojedine lokacije. Dugi Rat se nalazi na uskoj obalnoj liniji središnje Dalmacije, između Splita i Makarske, omeđen na sjeveru strmim planinskim lancem Kozjak - Mosor - Biokovo. Tri kilometra pješčanih plaža čine granicu prema moru, što za posljedicu ima gusto izgrađeno područje između mora i Jadranske magistrale, ignorirajući javne potrebe i infrastrukturu. Tvornički kompleks se nalazi na zaravni jedinstvenoj za cijelu dalmatinsku obalu. Dok se na kopnu događa zamah u gradnji linearnog naselja, obala Brača je još netaknuta i predstavlja prirodno odmaralište bogato plažama. Projekt predlaže prihvaćanje izgradnje na kopnenoj obali radi očuvanja prirode na otoku, a na svakih kilometar grada zagovara deset kilometara prirode. Nova prometna mreža solarnih katamarana tiho će i brzo povezati grad i plaže. Planirana brza cesta će povezati Dugi Rat s gravitirajućim stanovništvom 'splitske rivijere' i aktivirati 1,2 milijuna lokalnih stanovnika i turista željnih javnih urbanih sadržaja. Dugi Rat je zamišljen kao pružatelj urbanih sadržaja i stvaranja istih 24 sata dnevno, 365 dana godišnje kao živi urbani botanički krajolik (urban-botanic-landscape) za područje središnje Dalmacije. Nova se urbana struktura referira na postojeću prostornu mrežu nastalu širenjem tvorničkog kompleksa. Sva ulaganja moraju omogućiti značajnu količinu javnih sadržaja i aktivno sudjelovati u oblikovanju mediteranskog Urbotanscapea. Autori Projekta uputili su novom vlasniku dugoratske tvornice Landmark Property Menagementu 'poziv na suradnju'. Podsjetimo, tvornica je prodana u lipnju prošle godine investicijskom fondu Landmark za 10,5 milijuna eura. U tijeku su pregovori s Vladom da se općini na upravljanje da 34 tisuće metara četvornih zemljišta u sklopu tvornice koje se tretira kao javno dobro.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (1)

osi315:13
28.03.07.

opet iz krajnosti u krajnost:

jedna krajnost je spomenuta apartmanizacija, a druga je protupravni kaos: ako je općina već skupo prodala zemljište, koje je investitor kupio s namjerom gradnje hotelskog kompleksa, ako je investitor već počeo radove, zar je moguće da će biti tako prevaren da mu se sada blokiraju planovi?!! pa mi ćemo nadmašiti burundi!

divlja urbanizacija naselja je u potpunosti odgovornost lokalnih vlasti.

megalomanija, pak, investitora, koji grade glomazne objekte s visokim stupnjem preizgrađenosti građevinske čestice, izravna je posljedica drastičnog nabijanja cijena zemljišta, što je opet u rukama lokalnih vlasti.

pa neće nitko kupovati građevinsko zemljište za suho zlato da bi onda tu radio parkove i šetališta. da lokalne vlasti nisu tako gramzive i razvoj bi bio normalniji. a većina tih novaca na kraju ode u plaćeni nerad lokalnih činovnika...
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku