Dvodnevni skup ukazao je na potrebu cjeloživotnog obrazovanja/PXL
"Ljudi - potencijal danas, kapital sutra", bila je tema ovogodišnje konferencije koja se održala 9. i 10. studenog i koja je okupila stručnjake i praktičare koji se bave ovom problematikom. Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), kao instrumenta za uspostavljanje obrazovnih kvalifikacija u RH predstavio je prof.dr.sc. Mile Dželalija sa Sveučilišta iz Splita. HKO je nužan radi povezivanja sa stranim okvirima odnosno s Europskim kvalifikacijskim okvirom i Kvalifikacijskim okvirom europskog prostora visokog obrazovanja. Naime, sve zemlje razvijaju svoje kvalifikacijske okvire i usklađuju ih s europskim kako bi se omogućilo povezivanje različitih svjetskih obrazovnih institucija, mobilnost studenata, a sve to s ciljem cjeloživotnog učenja. Kvalifikacijski sustav u Europi obuhvaća dva sustava: kvalifikacijski okvir prostora visokog obrazovanja poznat kao i Bolonjski proces te Europski kvalifikacijski okvir. "HKO je okvir osiguranja kvalitete i njegova je temeljna uloga međusobno povezivanje i komunikacija, prikazivanje obrazovnog sustava te reformiranje", objasnio je Dželalija, koji obuhvaća sve vrste visokog i strukovnog te općeg obrazovanja, kao i sve vrste formalnog i neformalnog učenja.
Ljudski kapital
No da obrazovanje nije garancija pronalaska posla slažu se svi predavači. "Znanje bez akcije stvara frustraciju pa tako ni diploma nije vrijednost sama za sebe", smatra Boris Blažinić, ravnatelj i voditelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala koji je pričao o ulaganju u ljudski kapital kroz model sustavnog razvoja ljudskih potencijala. Kaže kako je znanje odnosno intelektualni kapital samo jedan dio ljudskog kapitala koji se sastoji i od fizičke, moralne, estetske i socijalne komponente. No, bez kontinuiranog rada sa zaposlenicima nema ni kvalitetnog rezultata, ali istovremeno je potrebno raditi i na sustavu. Produktivnost i učinkovitost koju poslodavci očekuju kao krajnji rezultat moguće je postići samo pravilnom sinergijom ljudskog potencijala, ponašanja, motivacije i to sve kroz određeni vremenski period. "Ono što ljudima danas nedostaje je osjećaj smislenosti. Kada osobne vrijednosti postanu dio organizacijskih vrijednosti učinjen je dobar posao no ne i sav posao. Svi trebaju surađivati za zajedničku svrhu", kaže Blažinić. Upozorava da se u Hrvatskoj njeguje sustav socijalne osjetljivosti prema lošijim zaposlenicima na štetu onih odličnih jer se tako stvara socijalna neosjetljivost prema talentima. " To je pogrešno jer se s dobrim igračima treba najviše raditi i motivirati ih. To je i problem aktualnog Zakona o radu koji štiti loše igrače. Radnička prava trebaju biti zagarantirana, ali isto tako standardi rada moraju biti jasno definirani kao i odgovarajuće sankcije", objasnio je Blažinić.Uloga poslodavca u razvoju kvalifikacija predstavila je Ivanka Baglama na primjeru Petrokemija d.d, iz Kutine. Tvrtka ima 2318 radnika, od kojih je 13 posto visokoobrazovanih, a 74 sa srednjom stručnom spremom većinom strojarske i kemijske struke. Od važnosti je imati stručne i kompetentne radnike, provoditi stalno učenje te postići visoku motivaciju, a osobito je od važnosti uskladiti kompetencije radnika sa zahtjevima radnog mjesta, istaknula je Baglama dodavši kako poslodavac treba definirati svoje potrebe za određena zanimanja, obrazovanje se treba provoditi sukladno potrebama tržišta rada, a nacionalni sustav treba biti fleksibilan, inovativan te prilagođen potrebama tržišta rada.
Naučiti ljude liderstvu
Iz HGK su upozorili i na nedovoljno sudjelovanje gospodarstva i obrazovanja u području studentskih praksi koju bi trebalo točnije definirati no svjetlih primjera ipak ima. Seida Savić iz tvrtke Adriadiesela d.d. iz Karlovca, navela je iskustva sa studentima iz Karlovca i Zagreba koji praksu provode u njihovoj tvrtki. "Tako stvaramo bazu potencijalnih zaposlenika, ali i primijećujemo neke nedostatke obrazovnih institucija". Istaknula je nedostatak tehničke logike što se studentima nastoji prenijeti na fakultetima i smatra da je 30 dana prakse upravo radi toga ipak premalo."Ono što mladim ljudima danas nedostaje nakon završetka visokog obrazovanja su komunikacijske vještine i menadžerska znanja", rekla je Vesna Štefica, pomoćnica direktorice centra za razvoj ljudskih potencijala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Da se ne radi o praznoj priči potvrđuju i sva domaća i strana istraživanja koja pokazuju upravo takve rezultate. "Činjenica je da u Hrvatskoj nema adekvatne obrazovne institucije koja bi ljude naučila liderstvu, odnosno vještinama vođenja", složio se sa Šteficom i Blažinić.
(Tena Džodan)
Etika iznad normi
Stjepan Car o društveno odgovornom poslovanju
Na konferenciji se raspravljalo i o društveno odgovornom poslovanju (DOP) pa je Stjepan Car iz Končar Instituta za elektrotehniku objasnio da se zapravo radi o etičnom poslovanju koje dragovoljno nadmašuje zakone, norme i pravila. Naglasio je kako je konkurentni proizvod moguće ostvariti inovacijom i poslovnom učinkovitošću, a potrebno je razvijati i pozitivan stav prema kreativnom mišljenju, kreativce novčano nagrađivati, podupirati nove ideje, kreativcima povjeriti zadatak i na vrijeme prepoznati pojedinca.