Akademici: Nemamo novac, ali imamo argumente... I da, prijeti nam produljena depresija

Zašto politička elita ne obraća pažnju na savjete i upozorenja članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zapitali su se danas sudionici predstavljanja zbornika radova “Iz krize u depresiju”. Znanstvenici su još 2001. godine upozoravali na neadekvatnost hrvatske razvojne politike, a zbog nedostatka političke volje da ih se posluša, slične poruke šalju i danas.

“Smatra se da se Hrvatska akademija ne bavi modernim temama te da ne dopridonosi aktualnim društvenim problemima. Ovaj Zbornik dokazuje da to nije tako”, rekao je akademik Jakša Barbić, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dodao je kako Akadmija već godinama izdaje knjige i organizira skupove kojima nastoji poslati poruku hrvatskoj javnosti. Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo godinama objavljuje proglase i upućuje savjete društvu. “Sve se poruke i zaključci šalju na odgovarajuća mjesta, što nam daje za pravo da par godina odgovorne upitamo zašto se to nije učinilo onako kako smo mi predlagali?” rekao je akadmik Barbić. “HAZU nema vlast i nema novac. To znači da ne može ništa narediti niti može nešto kupiti, ali ima snagu argumenata”, zaključio je.

“Bez naglog zaokreta i bez energične akcije upadamo u produženu depresiju”, upozorio je akademik Zvonimir Baletić, predsjednik Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo i urednik zbornika radova “Iz krize u depresiju”. Knjiga “Iz krize u depresiju” zbornik je radova znanstvenog skupa “Krizno stanje hrvatskog gospodrastva i pravci zaokreta ekonomske politike iz prorecesijske u razvojnu” održanog 12. svibnja 2011. godine u Zagrebu. Cilj spomenutog skupa bio je upozoriti znanstvenu i političku javnost na krizno stanje hrvatskog gospodarstva i potrebu za novom ekonomskom politikom. Skup je održan na destogodišnjicu savjetovanja koje su Vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo i Odsjek za ekonomska istraživanja HAZU-a organizirali 2001. godine. Tada su sudionici savjetovanja izašli u javnost s proglasom o pogrešnosti izbora službene razvojne koncepcije koje su hrvatske vlasti usvojile i slijedile. Znanstevnici su tada zaključili da “takva koncepcija vodi u spor i nestabilan razvoj, podložan zastojima i vanjskim udarima” te su poručili javnosti da tu koncepciju hitno treba mijenjati. Međutim, odgovorni su se oglušili na te poruke, stoga se slične poruke i savjeti objavljuju i danas. “Izgubilo se deset godina, jer nas se nije poslušalo kada smo upozoravali na krizu i na lošu ekonomsku politiku”, rekao je akademik Gordan Družić, također urednik zbornika “Iz krize u depresiju”.

Ovo je rezime stajališta skupa “Krizno stanje hrvatskog gospodarstva i pravci zaokreta ekonomske politike iz prorecesijske u razvojnu”, objavljen na samom početku knjige “Iz krize u depresiju”:

1. Ekonomska kriza nije nastala pod utjecajem globalne financijske krize 2007. - 2008. godine već su njezini primarni uzroci u već prije pogrešno odabranom modelu ekonomskog razvitka. Hrvatska je već 2002. godine trebala poduzeti radikalne reforme i promijeniti taj model. Potreba za promjenom ukazala se i 2007. kada je inozemna zaduženost iznosila više od 80 posto BDP-a, no ni tada se ništa primjereno nije poduzelo. Da bi prevladala krizu, Hrvatska mora promijeniti ekonomski model i osmisliti novi ekonomski model razvitka, ali izvan okvira doktrine ekonomskog neoliberalizma. Novi model bi trebao osigurati brži ekonosmki rast te približavanje prosječnom stupnju razvijenosti članica EU. Državi je također potrebna flekisibilnija primjena monetrane suverenosti Hrvatske.

2. Osim problema vanjskog duga, Hrvatska mora riješiti i problem unutranjih dugova. Država se nalazi u “bilančnoj recesiji” kao manifestaciji dublje krize u realnom i financijskom sektoru. Rješenje takve krize pretpostavlja obnovu bilanci banaka i jačanje bilanci korporativnog sektora Hrvatske kroz proces “razduživanja” i jačanja izvora financiranja.

3. Fisklana politika mora polaziti od potrebe za osmišljavanjem anticiklične fisklane politike. Fiskalna konsolidacija mora biti usmjerena na racionalizaciju javnih rashoda, kontrolu proračunskog deficita i javnog duga te preusmjeravanje dijela javnih rashoda u investicije radi pokretanja ekonomskog rasta.

4. Dosadašnja monetarna politka bila je restriktivna i previše usmjerena na stabilnost cijena i deviznog tečaja. Konzervativna monetarna politika snažno je utjecala na promjenu strukture hrvatske ekonomije , što je djelovalo na ekspanziju uvoznog gospodarstva i krizu izvozničkog sektora gospodarstva. Ukoliko se dugovno – deflacijska kriza produbi u 2012. godinu, monetrana politika mora postati reflacijskom, a ne više deflacijskom, te se najgore posljedice deflatornog ciklusa mogu izbjeći ili ublažiti primjenom ekspanzivne monetarne politike, tj. neinflatornom emisijom novca, kojoj je cilj smanjivanje domaćih kamatnih stopa i poticanje ulaganja u domaću proizvodnju i izvoz te povećanje zaposlenosti.

5. Konačno, ekonomske reforme moraju biti socijalno uravnotežene, izlaz iz krize mora osigurati ravnomjernu raspodjelu tereta te se moraju osigurati investivcije u obrazovanje i znanost , zdravstvo i osnovnu gospodarsku infrastrukturu kao preduvjet dugoročnog ekonomskog rasta Hrvatske. Potrebno je osmisliti novi ekonomski model u kojem je naglašena kvaliteta ekonomskog rasta.

Komentari (7)
  • zvonkac
    zvonkac 10:41 30.6.2012.

    komotno se mogu pridružiti Lesaru i njegovim lupetalima.

  • vodoinst
    vodoinst 20:47 29.6.2012.

    Tko su oni uopće? Da, upravo je taj Jakša Barbić tadašnjoj garnituri na vlasti podario oruđe (prepisan i hrvatskoj tendenciozno prilagođen ZTD) kojim se i dan-danas vrši otimačina od malih poštenih dioničara a u korist pohlepnih i beskrupuloznih individua.

  • galico
    galico 20:31 29.6.2012.

    Da li je to onaj Jakša Barbić???? Idejni začetnik privatizacije

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!