Agrokor prvi krenuo u testiranje geolokacijskog marketinga

Autor: Marsela Glavina , 27. svibanj 2012. u 10:00

U posljednjih nekoliko godina, s razvojem interneta i sofisticiranih tehnologija, marketing se počeo razvijati u jednom sasvim novom smjeru, a trendovi koji su se pojavili su zaista brojni i vrlo inovativni.

Postavlja se pitanje njihove dugotrajnosti i utjecaja na tradicionalne marketinške oblike. Hoće li oni zauzeti mjesto uobičajenim marketinškim metodama i hoće li u budućnosti tradicionalni oblici oglašavanja, poput TV oglašavanja, potpuno nestati, zasad se ne može sa sigurnošću predvidjeti – no ta je tema u središtu pažnje brojnih stručnjaka.

Za neke je trendove odmah jasno da neće biti dugog vijeka već su samo trenutni hir, no neki zaista imaju vrlo dugoročno perspektivu.

Krenimo redom.

Marketing društvenih medija

Terminologija kaže kako je marketing društvenih medija (engl. Social Media Marketing) metoda internetskog marketinga kojom se kroz primjenu multidisciplinarne marketinške kampanje pristupa korisnicima društvenih medija i prenosi željena poruka koja najčešće poziva na akciju, a rijeđe samo informira. Marketing društvenih medija predstavlja apsolutnu revoluciju u svijetu marketinga. Čak i u usporedbi s klasičnim internet marketingom, kao što je banner oglašavanje, a osobito s drugim medijima kao što je televizija.

Već i vrapci na grani znaju da je posjedovanje profila na Facebooku danas apsolutni “must have” za svako poduzeće koje želi biti u koraku s trendovima koje tržište diktira. No marketing društvenih medija mnogo je više od toga. Kao prvo, Facebook nije jedini društveni mediji, tu su i Twitter, Google +, LinkedIn kao primjer specijalizirane mreže i brojni drugi. Iako je Facebook, mora se priznati, daleko popularniji od svih ostalih mreža prisutnih na internetu. Rastuću popularnost društvenih medija poduzeća nisu mogla zanemariti, a ‘marketingaši’ su u tom segmentu uvidjeli jedan veliki neiskorišteni prostor koji će im omogućiti približavanje današnjim potrošačima, kroz interakciju i komunikaciju. Osim toga, marketing društvenih medija iznjedrio je i jedno sasvim novo zanimanje – community manager. Zadatak community menadžera je održavanje profila na društvenim medijima te komunikacija sa potrošačima i korisnicima.

Društveni su mediji bitni za marketing jer prisutnost kroz aktivnu uključenost u ritam društvenih medija pomaže u širenju poslovanja, jačanju brenda i povjerenja u poduzeće. Nove paradigme društvenih medija omogućavaju izravan put u odašiljanju poruke ciljanoj skupini. Tako se stvaraju odnosi, povećava prisutnost na webu, dijele se odlične ideje s publikom, sudjeluje u zajedničkom stvaranju sadržaja, stvara se kredibilitet u zajednici. Sve to na kraju može rezultirati povećanjem posjećenosti web stranica, novim kupcima i boljoj poziciji na rezultatima tražilica. Istraživanja dokazuju da se isplati investirati u marketing društvenih medija jer je već 2008. godine oko 75% internetskih korisnika bilo uključeno u društveno umrežavanje. Tvrtke su brzo shvatile da su društveni mediji mjesta gdje se nalaze njihovi sadašnji, ali i budući klijenti.

Marketing društvenih medija može se s lakoćom nadovezati na dosadašnju primjenu marketinga, integrirati u postojeće online i offline kampanje, te na jedan svjež, kreativan i inovativan način učinkovito oplemeniti svaku modernu promociju.

Geolokacijski marketing

Na našem je tržištu Agrokor sa svojim brendovima Konzum i Tisak prvi krenuo u istraživanje i testiranje geolokacijskog marketinga. To i ne čudi jer, osim što su im poslovnice rasprostranjene diljem Hrvatske, imaju i dovoljno financijskih sredstava da se upuste u takav pothvat. Iako za pokretanje geolokacijskih servisa ne treba puno novca, s obzirom da se radi o relativno nepoznatom društvenom online servisu za širu publiku, potrebno je educirati prodavače. Najpoznatiji gelokoacijski servis je Foursquare.

Foursquare je mobilna, geolokacijska online društvena mreža koja zapravo funkcionira kao igra. Cilj je prijaviti se na razne lokacije, za što korisnici dobivaju nagrade u obliku bedževa i fiktivnih pozicija. Premda je dostupno više geolokacijskih servisa od stranih (Gowalla) do domaćih (Punkt), Foursquare je najbolje prihvaćen i u Hrvatskoj i u svijetu. Tvrtkama i korisnicima zapadnih zemalja (kojih je trenutno više od 10 milijuna) vrlo je brzo postalo jasno kako se takva mreža može iskoristiti i unovčiti.

Nebojša Grbačić, stručnjak za društvene mreže, za PlanB je jednom prilikom istaknuo kako su dvije metode koje poduzeća mogu primijeniti prilikom korištenja Foursquarea. Prva je klasična i odnosi se na pokretanje vlastite Foursquare stranice putem koje tvrtka korisnicima može ponuditi takozvane ‘specials’, odnosno posebne ponude, a koje se u pravilu manifestiraju kroz razne popuste i poklone za određeni broj prijava na lokaciju. Dakle, time se zapravo nagrađuje lojalnost potrošača. Druga metoda je nešto manje kontrolirana od strane tvrtki, a riječ je o uvijek učinkovitoj usmenoj predaji (eng. word of mouth).

Geolokacijski servisi poput Foursquarea korisnicima dopuštaju da ostave trajne komentare (takozvani ‘tips’) na određenim lokacijama, bilo da se radi o jednostavnim informativnim podacima ili informacijama. Istraživanja koje zapadne tvrtke konstantno provode pokazuju kako se najveći postotak korisnika (oko 70 posto) na kupnju i korištenje neke usluge odlučuje upravo zbog preporuke prijatelja, putem online društvenih mreža. Ista logika vrijedi i kod ove vrste usluga – ukoliko netko od vaših prijatelja ili korisnika kojima vjerujete ostavi negativni ‘tip’ na lokaciji, bilo da se radilo o restoranu, hotelu ili kafiću, to će sigurno utjecati i na vašu odluku.

Geolokacijski marketing može se itekako iskoristiti i u Hrvatskoj. S obzirom da smo turistička zemlja, a ljetna sezona tek počinje. Velik broj stranaca već duže vrijeme i u širem opsegu koriste geolokacijske servise, a kakve će poruke pronaći na pojedinim lokacijama, te što je važnije, kakve će poruke ostaviti, i dalje ovisi isključivo o kvaliteti usluge koju će im naša poduzeća pružiti. S obzirom na svjetske trendove, i hrvatske bi tvrtke trebale početi razmišljati o integraciji geolokacijskih mreža u svoju ‘ponudu’.

Gerila marketing

U početku su strategije gerila marketinga bile namijenjene uglavnom nepoznatim i malim markama koje su tek počinjale proboj na tržište te nisu imale dovoljno sredstava da ulože u neke druge, puno skuplje, oblike marketinga. Danas i velika poduzeća koriste gerila pristup tržištu jer su uvidjela koristi koje on donosi.

Riječ kojom bi se najbolje mogla dočarati svrha gerila kampanje je iznenađenje. Strategije su osmišljene tako da ih u jednom trenutku vidiš, a u drugom nestanu. Termin gerila marketinga prvi je upotrijebio Jay Conrad Levinson još 1984. godine kako bi objasnio nekonvencionalne metode oglašavanja kojima se uz minimalna ulaganja nastoje postići maksimalni učinci. U to vrijeme takve su strategije bile osmišljene za male i nepoznate marke koje su tek počinjale svoj proboj na tržište te si nisu mogle priuštiti vrtoglave budžete za marketinške kampanje. Danas sve češće i velika imena koriste gerila pristup tržištu jer se takvim oglašavanjem može dosegnuti šira publika koja je prezasićena uobičajenim strategijama oglašavanja te gradi identitet urbane marke.

Gerila kampanje su takve da ostavljaju dojmove koje je nemoguće ne primijetiti ili ignorirati. Cilj oglašivača kod korištenja gerila pristupa je da kratkotrajnim oglasima stvore utisak, odnosno da potaknu potrošače da sami prenose informacije o događaju ili marki. Stoga bismo mogli reći da je i gerila određena vrsta “word of mouth” marketinga. Kao jedan od uspješnih primjera gerila strategije najčešće se spominje udruga za zaštitu životinja Peta koja zahvaljujući svojim kontroverznim plakatima puni stupce novinskih članaka i naslovnice časopisa.

Ipak, postoje i brojne kritike ove vrste marketinga pa mnogi ističu kako je takav pristup nekim potrošačima naprosto naporan i dosadan. No marketinški stručnjaci smatraju da je ishod u krajnjem slučaju pozitivan za brandove jer se stvara pozornost, a manje je bitno je li ona pozitivna ili negativna.

Virusni marketing

Virusni marketing naziv je za marketinške poruke koje se prenose od osobe do osobe pomoću različitih medija: od usta do usta, e-poštom, webom, SMS-om i MMS-om. Poruka se širi brzo, a primatelj poruke preuzima i ulogu pošiljatelja. S obzirom na to da se poruka širi brzinom virusa, otuda i sam naziv.

Virusni marketing zapravo i nije tako nov jer počiva na starom marketinškom “word of mouth” konceptu koji se temelji na prenošenju marketinške poruke usmenim putem i to najčešće od strane potrošača i korisnika. To je vrlo važno jer su nemarketinški izvori informacija – prijatelji i poznanici, vjerodostojniji od marketinških izvora kao što su oglasi poduzeća.

Koncept virusnog marketinga je jednostavan, ali teško je oblikovati kampanju koja će uistinu biti ‘zarazna’ te istovremeno ispuniti ciljeve poduzeća. Širenje poruke u načelu je besplatno, ali da bi se oblikovala dobra kampanja potrebno je angažirati vrhunske marketinške stručnjake što je često vrlo skupo. Osim toga, postoji i jedna zamka kod ove vrste marketinga. Naime, virusni marketing ne može se u potpunosti kontrolirati jer prava je moć u rukama prenositelja poruke, odnosno krajnjih potrošača.

Jedna od poznatijih kampanja virusnog marketinga je Unileverova kampanja za marku Dove. Unilever je napravio dva videozapisa koja se bila namijenjena isključivo širenju putem interneta. Cilj kampanje bila je promocija stvarne ljepote s naglašenom edukativnom notom. No, ta kampanja može biti i primjer kako je virusni marketing zaista teško kontrolirati jer su se u američkim medijima pojavile kritike kampanje za Dove koje su komentirale činjenicu kako je u vlasništvu Unilevera i marka Axe, čije su kampanje sve samo ne kompatibilne s kampanjom za Dove. Stoga, nije trebalo dugo da se servisom YouTube proširi parodija na Unileverov spot. Cijeli je slučaj negativno utjecao na kompaniju te izazvao kritike.

Za kraj, možemo samo zaključiti kako se budućnost marketinga zasigurno nalazi na Internetu a nove će tehnologije marketinškim stručnjacima omogućiti da u potpunosti iskoriste svoje kreativne potencijale i razviju kampanje za internetsko oglašavanje, komunikaciju s potrošačima i sl. Hoće li jednog dana internetski marketing u potpunosti istisnuti tradicionalne marketinške kanale iz uporabe, zasad se ne može tvrditi jer oni još uvijek zauzimaju velik udio. Ipak, sasvim je jasno da se internetski marketing razvija rapidnom brzinom a svakim se danom javlja neki novi trend koji stručnjacima omogućava da marketing koriste na sasvim nove načine.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Konzumuu i Tisku ne treba nikakav marketing kad ionako drže sve najbolje lokacije i imaju najviše prodajnih mjesta

New Report

Close