Agrokor, Končar i ENT sastali se s japanskim investitorima

Autor: Nikolina Buljan, VLM , 19. travanj 2012. u 14:05

Predstavnici Končara, Agrokora i Ericssona Nikola Tesla u četvrtak su se sastali s izaslanstvom Japanske udruge poslodavaca- Keidanren u zagrebačkoj središnjici Hrvatske gospodarske komore koja je i organizator ovog Hrvatsko- japanskog poslovnog foruma.

Uz riječ dobrodošlice Predsjednika HGK-a Nadana Vidoševića koji je pozvao japanske izaslanike da češće posjećuju Hrvatsku, čelni čovjek Keidanrena, Shinichi Yokoyama, istaknuo je kako im ulazak Hrvatske u Europsku uniju predstavlja poticaj za suradnju jer Hrvatsku vide kao ‘vrata’ ulaska u Europu. “Vjerujemo da možemo doprinijeti dovođenju japaskih investitora u Hrvatsku, a u području transporta i energije, Hrvatskoj možemo ponuditi svoj know how”, spomenuo je Yokoyama. Zanimljivo je kako su uz predstavnike spomenutih hrvatskih tvrtki na forumu sudjelovali još samo predstavnici Zagrebačke banke, Hrvatske banke za obnovu i razvoj te Privredne banke Zagreb.

Što je razlog ovako male zainteresiranosti hrvatskih tvrtki za suradnju s Japancima, objašnjava Miroslav Karamarković, voditelj odjela za prekomorske zemlje pri HGK-u: “Ovo nije skup u komercijalnom smislu, nego više brifing za japanske firme kako bi mogli steći uvid u stanje na hrvatskom tržištu. Oni su nam na neki način sugerirali da pozovemo tvrtke u stranom vlasništvu jer su im one od većeg povjerenja. Banke su multinacionalke, ako bude ulaganja, onda će sredstva ići preko njihovih fondova”. Kao pozitivan primjer suradnje Hrvatske i Japana spomenuo je poznatog japanskog proizvođača auto dijelova Yazaki koji je uz nekoliko tvornica u Europi, u Hrvatskoj otvorio projektni ured u kojem trenutačno zapošljava 70 hrvatskih inžinjera.

“Prije nekoliko dana sam dobio informaciju da će zaposliti još 15 ljudi iz Hrvatske. Dakle, Japanci izuzetno cijene naše inžinjere pa je to prilika i za promociju u drugim industrijama”, govori Karamarković. Dodaje kako su Hrvati cijenjeni i kao kapetani na japanskim brodovima koji prevoze ukapljeni plin. “Uz japanske kapetane, jednaku plaću imaju samo hrvatski, a ima ih dosta. Svi drugi su manje plaćeni”, ističe Karamarković.

Inače, do sada Japanci nisu ulagali u Hrvatsku, te osim Yazakija nije zabilježena nijedna njihova tvrtka koja je u Hrvatskoj otvorila svoju podružnicu. Ni hrvatskom turizmu, kada su u pitanju japanski turisti, u prošloj godini nisu cvjetale ruže. Iako iz HGK-a navode da je broj japanskih turista u zadnjih deset godina skočio za deset puta, u prošloj 2011. godini Hrvatsku je posjetilo oko 131 tisuću japanskih turista što je za 11 posto manje nego 2010. godine. Kada se broji u noćenjima, to je 185 tisuća noćenja manje u odnosu na 2010. godinu. “Ove godine se očekuje porast dolaska japanskih turista za 30 % u odnosu na lani. To znači da bi u Hravstku trebalo doći oko 180 tisuća japanskih turista, što je veoma značajna brojka. Prošle godine ih je bilo manje zbog događaja poput tsunamija i katastrofe u Fukushimi”, spomenuo je Karamarković.

Ipak, pozitivnih pomaka ima, ali u nekim drugim područjima. Za primjer, 2007. godine iz Japana smo u Hrvatsku uvezli robe u vrijednosti oko 416 milijuna dolara, a izvezli u vrijednosti od oko 68 milijuna dolara. U prošloj, 2011. godini situacija se nešto promijenila pa smo iz Japana uvezli robe u vrijednosti 235 milijuna dolara, a najviše odpada na tiskarske strojeve (35 mil. $) i osobne automobile (29. mil $), dok smo izvezli robe u vrijednosti od oko 73 milijuna dolara. Prema podacima HGK-a, hrvatski izvozni proizvod broj jedan u Japanu je riba, a samo u prošloj godini izvezli smo je u vrijednosti 67 milijuna dolara.

Opširan izvještaj s Hrvatsko-japanskog foruma čitajte u sutrašnjem tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika!

Komentirajte prvi

New Report

Close