Ingra je zato napravila analizu i predložila Saveznom ministarstvu rada u Njemačkoj raspodjelu kvota po stvarnoj iskorištenosti dozvola po republikama. Po tome je Hrvatskoj trebalo pripasti 49 posto ukupnog bivšeg jugoslavenskog kontingenta ili oko 5000 dozvola. Taj su prijedlog u Njemačkoj i prihvatili, a dogovor je 1991. verificiran između njemačkog Ministarstva za rad i hrvatskog MVP-a. Tako je, zapravo, trasiran put detašmanima - radnim dozvolama preko kojih i danas odlaze radnici na rad u Njemačku. To u principu podrazumijeva da hrvatske tvrtke s njemačkima ugovore podizvođačke radove, a za njihovo izvođenje dovode se stručni radnici iz Hrvatske. Odobreni kontingent, primjerice, za 2007./2008. iznosi 4580 dozvola, od čega Ingrine članice iz Hrvatske koriste 1650 dozvola ili 40 posto hrvatskog kontingenta. Najveća iskorištenost dozvola bila je u razdoblju s konca osamdesetih i početka devedesetih, kada su u članstvu GIU-a bili Đuro Đaković, Enikon, Zagreb montaža i Monting. Te su tvrtke u međuvremenu izašle iz članstva i na njemačkom tržištu samostalno rade. Trend se ponovno poboljšava od 2003. premda ne doseže razinu kakvu je imao u rekordnim godinama. Jedan od razloga za to je i sve manje stručnih radnika u Hrvatskoj koji su istodobno zainteresirani za odlazak u inozemstvo u ovakvom aranžmanu. Ipak, INGRA-DET posljednjih nekoliko godina ima stalan rast realizacije pa je tako u 2006. vrijednost naplaćenih radova iznosila više od 50 milijuna eura. Ukupno je, tijekom 40 godina, zajedno sa svojim članicama, INGRA realizirala više od dvije milijarde eura poslova. Posljednjih godina brodogradnja predvodi u poslovima - tvrtke Tehnomont, Montinvest i Zit - jer brodograditelji ostvaruju oko 50 posto ugovorenih poslova i imaju osigurane poslove za naredne tri godine. Na drugom mjestu je montaža sa 40 posto poslova, a na trećem je mjestu građevinarstvo koje nosi 10 posto realizacije.
U GIU-u i četiri bosanske tvrtke
Transformacija je pratila i formu Ingrina poslovanja u Njemačkoj. Radi poštovanja Zakona o trgovačkim društvima početkom 1995. formirano je Gospodarsko interesno udruženje INGRA-DET., kojem je Ingra jedan od osnivača i članova GIU-a, a njezina su prava i obveze definirani ugovorom i poslovnikom sa svakom članicom pojedinačno. INGRA-DET, pak, članicama pruža cjelovite komercijalne, financijske, knjigovodstvene i pravne usluge. Istodobno, od 1. siječnja 2000. svaka članica INGRA-DET-a postaje pravno i porezno samostalna. Sada su u GIU-u 24 hrvatske tvrtke i četiri bosanske. Ingrin ured u Stuttgartu, pak, pruža usluge izdavanja radnih dozvola i odobravanja ugovora hrvatskim tvrtkama koje nisu članice GIU-a, čime se zapravo pokriva oko 60 posto hrvatskog kontingenta radnih dozvola. Članice GIU-a iz Bosne i Hercegovine raspolažu s 250 dozvola ili 15 posto BiH kontingneta koji ukupno iznosi 1720 dozvola.