Zbog drastičnog rezanja naknada upitan opstanak projekta FGS-ova

Zoran Zemlić, Alternative fond, jedan je od menadžera koji se protive zamislima ministra Gordana Marasa Zoran Zemlić, Alternative fond, jedan je od menadžera koji se protive zamislima ministra Gordana Marasa

FGS-ovi se iz privatnih fondova u koje je uložila država pretvaraju u državne fondove u koje ulažu privatni ulagatelji, tvrdi se u pismu.

U fondovima za gospodarsku suradnju (FGS) u posljednje se vrijeme najviše energije troši na rasprave i sastančenja oko novih regulatornih zahvata. U Ministarstvu poduzetništva i obrta i jučer su tim povodom imali sastanak.

Predstavnici fondova prilično su konsternirani zamislima ministra Gordana Marasa i sadržajem prijedloga nove runde mijenjanja pravila igre. To se prije svega odnosi na dodatno smanjivanje upravljačkih naknada, ali i na veću (prevladavajuću) ulogu države u pogledu načina odlučivanja. Svoje nezadovoljstvo i zabrinutost rastakanjem inicijalnog koncepta FGS-ova vodstva fondova rizičnog kapitala iskazala su i Vladi, i to putem 'svoje' udruge fondova rizičnog kapitala. Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA) prošli je tjedan, naime,  uputila pismo predsjedniku i nekolicini članova Vlade u kojemu se upozorava da novi prijedlog modela, "kakav se ne primjenjuje nigdje u svijetu", dovodi u pitanje i komercijalnu održivost, odnosno opstanak projekta.

"Prijedlozi države idu u smjeru koji će dovesti društva za upravljanje u situaciju da potencijalno nekritički ubrzaju dinamiku ulaganja uz istovremeno rezanje troškova što će neminovno voditi ka nemogućnosti zapošljavanja visokoobrazovanog kadra, te posljedičnoj eroziji kvalitete odabira i upravljanja poduzećima u koja se ulaže", ističe se. Kad su posrijedi naknade, one su kod nas prvotno utvrđene na 2 posto iznosa prikupljenog kapitala tijekom tzv. investicijskog razdoblja (prvih pet godina) i 2 posto na iznos uloženog kapitala tijekom narednih pet godina. Lani je naknada smanjena na 1,375 posto prikupljenog kapitala, a sad je nakana ministra Marasa da se već nakon druge godine obračunava samo na uloženi kapital, i to u iznosu 1,6 posto.

Takva eksperimentiranja, prema HVCA-i, potencijalno dovode u opasnost i FGS-ove i budućnost industrije fondova rizičnog kapitala u Hrvatskoj. "To je negativno i u širem gospodarskom kontekstu, pogotovo s obzirom na problem prezaduženosti i kroničnog manjka vlasničkog kapitala poduzeća", ističe Marović te dodaje kako je osnovna premisa pod kojom su privatni ulagači uložili ukupno milijardu kuna u FGS-ove (od čega strani približno trećinu) bio model koji se uvelike razlikuje od aktualnog prijedloga. Stoga cijelu priču smatra zabrinjavajućom i s aspekta (ne)stabilnosti zakonsko-regulatornog okvira kao preduvjeta za privlačenje privatnih investitora. 

Usporedbe sa svijetom

U pismu HVCA dan je i usporedni prikaz svjetske prakse, od izraelske Yozme, do pandana FGS-ova u Sloveniji, Bugarskoj, Španjolskoj i Turskoj. U pogledu načina odlučivanja kod svih država mahom ima ulogu katalizatora razvoja 'venture capital' tržišta i na odluke o ulaganjima ne utječe direktno. Prema HVCA, novi prijedlog u Hrvatskoj daje državi neproporcionalnu ulogu. I o otkazu društvu za upravljanje može odlučiti država i samo jedan mali privatni ulagatelj, što nije slučaj drugdje. Naknade za upravljanje javno-privatnim fondovima u većini tih zemalja se utvrđuju na iznos prikupljenog kapitala tijekom investicijskog razdoblja, što je obično tijekom prvih pet godina, a potom na uloženi kapital. Naknade se kreću između 2 i 3 posto. Raspodjela dobiti na kraju je kod svih utvrđena na 20 posto za društva za upravljanje. Tolika bi nominalno trebala ostati i kod nas, ali u kompliciranoj shemi ispada znatno niža, ističe HVCA. 

Komentari (1)
  • jfact
    jfact 8:37 14.3.2013.

    Ulagati u banke i/ili marine pitanje je sad. To pitanje, dilema nije nikakvo poslovno pitanje i/ili poslovna dilema, nego kako stvari stoje, isključivo političko pitanje.
    E sad kad se igramo već politike, pitanja koja mene zanimaju su: da li se stvarno ovdje radi o FGS-ovim i kakovi su to rizični kapitali u kojima je država sa svojim fondovima i društvima jedan od glavnih ulagača? Može li ikoje društvo nastati, poslovati a da nije svoje učešće uzela država. Zar su samo neka društva od nacionalnog interesa a ostala su nevažna?
    A kad su već osnovani (politički !!!) fondovi, tko je taj koji odlučuje o smjeru, tehnologiji i strategiji njihovih ulaganja ? Zar nisu već drugi investirali u banke i marine? I niz drugih pitanja koja su uglavnom politička imao bih ali se osjećam glupo da ih bilo kome postavim, jer moje riječi i pitanja nisu za njihova uha!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve