Zbog češćeg 'peglanja' kartica BDP u 56 država skočio 983 milijarde dolara

Od 2008. do 2012. bezgotovinsko plaćanje je svake godine gospodarstvo dizalo za 0,17% Od 2008. do 2012. bezgotovinsko plaćanje je svake godine gospodarstvo dizalo za 0,17%

Upotreba kartica na tržištima u razvoju povećava njihov BDP za prosječno 0,8 posto, a na razvijenim tržištima oko 0,3 posto.

Intenzivnijim korištenjem kartica podiže se bruto domaći proizvod, pokazalo je istraživanje koje je u 56 zemalja koje čine 93 posto svjetskog BDP-a proveo Moody's Analitics. Zbog učestalijeg "peglanja"  razdoblju od 2008. do 2012. godine, kumulativni bruto domaći proizvod tih država povećao se dodatnih 983 milijarde dolara. "Korištenje kartica povećalo je potrošnju za 0,7 posto diljem 56 država. Ta potrošnja pridonijela je, slijedom toga, dodatnom godišnjem prosječnom rastu BDP-a od 0,17 postotnih bodova. Ukupni rast BDP-a u analiziranim državama u prosjeku je iznosio 1,8 posto u promatranih pet godina", stoji u analizi Moody'sa i ističe se da nije bilo kartica, rast BDP-a iznosio bi 1,6 posto.

Milijuni radnih mjesta
Navode i da je češće korištenje kartica u promatranih pet godina "stvorilo" dodanih 1,9 milijuna radnih mjesta. Ako bi se u budućnosti povećalo korištenje kartica u istih 56 država za jedan posto, potrošnja bi porasla 0,056 posto zbog čega bi BDP imao dodatan rast od 0,035 posto, stoji u analizi. "Još jedan značajan zaključak istraživanja je da ono ukazuje na potrebu da vlade širom svijeta usvoje procedure i stvore temelje koji će ohrabriti i dodatno ubrzati kretanje prema učinkovitim i sigurnim oblicima elektroničkog plaćanja", objašnjava Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa. Korištenje kartica smanjuje troškove transakcija i unapređuje učinkovitost razmjene roba i usluga, a potrošači mogu optimizirati svoje odluke, objašnjava se u analizi. Trgovcima se zbog manje upotrebe gotovine i čekova smanjuje opterećenje i rizik koji sa sobom donosi poslovanje i čuvanje gotovine. Upotreba kartica na tržištima u razvoju povećava njihov BDP za prosječno 0,8 posto, dok je taj postotak na razvijenim tržištima oko 0,3 posto. To je očekivana razlika, piše u analizi, jer je na tržištima u razvoju i ulazak kartica veći, odnosno početna baza je manja.

Najveći skok u Kini
Primjerice, drastičan porast broja kartica u Kini od 31 posto 2008. do 56 posto u prošloj godini, uzrokovao je porast potrošnje od 1,74 posto, odnosno 7,46 posto. U prosjeku, svake godine kineski je BDP zbog kartica rastao 1,7 posto. Zahvaljujući elektroničkom plaćanju u Velikoj Britaniji je u pet godina realni BDP skočio 68 milijardi dolara, u Mađarskoj 9,1 milijardu, u Italiji 11,4 milijarde dolara, Njemačkoj 16,1 milijardi dolara, dok je u Francuskoj 52,7 milijardi te Češkoj Republici 1,6 milijardi.U susjednoj Srbiji je zbog kartica BDP u pet godina povećan za 300 milijuna dolara, odnosno 25 milijardi dinara. No tamo je specifično to što je, prema podacima Euromonitora, tijekom 2012. godine 92,6 posto svih transakcija obavljeno gotovinom i čekovima. "Tome treba dodati i da se čak 37,8 posto Srba nalazi izvan formalnog financijskog sustava, pokazuju podaci Svjetske banke. Zamislite samo kakve bi pogodnosti imali ti građani, kao i cijela ekonomija ako bismo uspjeli uvesti sustav elektroničkog poslovanja", izjavio je Vladimir Đorđević, regionalni menadžer Vise za Srbiju.

Bez Hrvatske
Hrvatska, nažalost, nije obuhvaćena posljednjim istraživanjem Moody'sa. No u jednoj od najvećih kartičarskih kuća osvrnuli su se na naše tržište."Optimistični smo i očekujemo daljnji rast bezgotovinskog plaćanja i kod nas", izjavila je Gorana Perišić Kranjčec, glavna menadžerica Vise za Hrvatsku. Kaže da je stanje zadovoljavajuće kad se usporedi broj stanovnika i izdanih kartica, kojih prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke ima oko 8,7 milijuna. Promatra li se isto razdoblje kao i u analizi Moody'sa, broj kartica u Hrvatskoj povećao se za 682.000 komada (rast od 8,5%). Broj transakcija elektronskim putem u 2008. godini iznosio je 151,1 milijun, dok je samo u prvih devet mjeseci prošle godine iznosio 154,2 milijuna. "Veliki broj transakcija na POS terminalima širom zemlje potvrđuje da se njima plaćaju najrazličitije stvari i da su građani svjesni prednosti elektroničkog plaćanja", kazala je Kranjčec. 

Komentari (2)
  • Twixer
    Twixer 23:54 13.2.2013.

    U Hrvatskoj je maloprodaja u Prosincu pala realno 6.3%. Usprkos karticama i rekordnom otkupu zlata.

  • galico
    galico 23:33 13.2.2013.

    Ma da..ko kaže da ne bi porasla potrošnja i da nema kartica…
    Jednostavno su se stvorili novvi proizvodi i povećao se standard..kartice tu nemaju nikakve veze…

    Koliko god se vi trudili pokazati kartice kao nešto povoljno, uvijek se radi ili o uzimanju naknade za transakciju a vrlo često i o kreditu, što znači da trošenje na karticu donosi i dugove…
    Kartice donose dojam da je čovjek zaradio novac koji je potrošio

    A što se tiče sive ekonomije, u današnja vrijeme visoke korupcije siva ekonomija je za obične ljude način preživljavanja a prava siva ekonomija je utkana u zakone…

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve