Zbog čega je švicarski franak ponovno počeo jačati?

Foto: Duško Jaramaz / Pixsell Foto: Duško Jaramaz / Pixsell

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da još uvijek nije vrijeme za ulaganje u švicarsku valutu, no također ponestaje vremena i prostora za nastavak slabljenja franka.

Nakon jednodnevnog naglog jačanja početkom 2015. godine, tijekom kojeg je švicarski franak postao jači od eura i uzrokovao probleme stotinama tisuća ljudi zaduženim u toj valuti diljem srednje Europe, švicarska valuta je godinama postepeno slabila. Od ožujka 2015. godine do ožujka 2018. godine franak je oslabio približno 15% i gotovo svi analitičari i investitori na Forex valutnom tržištu su očekivali nastavak slabljenja. Glavni razlog za takvo očekivanje je bilo otvoreno stajalište švicarske centralne banke da je CHF ekstremno precijenjen i da će oni negativnim kamatnim stopama te povremenim direktnim intervencijama na tržištu namjerno slabiti vlastitu valutu.

To je i dalje službeno stajalište SNB-a, no javnost i sudionici na valutnom tržištu očito više nisu uvjereni u spremnost na djelovanje centralne banke po pitanju tečaja. To se vidi iz kretanja tečaja eura i švicarskog franaka koji u trenutnu pisanja teksta na platformama Admiral Marketsa iznosi 1.1414, što znači da je franak u posljednjih 6 mjeseci ojačao približno 5%. Naime, investitori vide da jak franak nema značajnijih negativnih posljedica na švicarsko gospodarstvo. Švicarski BDP raste po stopi od 0,7% godišnje, što je više od rasta od 0,4% u eurozoni, a izvoz je i dalje osjetno viši od uvoza. Stopa nezaposlenosti je na iznimno niskih 2.4%, a u posljednje vrijeme je i stopa inflacije počela rasti prema idealnoj razini. To znači da centralna banka uskoro možda neće više imati argument za držanje kamatnih stopa na najnižoj razini u povijesti, a onog trena kad počnu dizati kamatne stope, kapital će se slijevati u Švicarsku u još većim količinama nego sad. U takvoj situaciji valuta u pravilu jača.

Još jedan razlog jačanja franka su bili financijski problemi u Turskoj. Naime, na financijskim tržištima se pojavio strah da bi velike španjolske, talijanske, francuske i njemačke banke mogle pasti u probleme zbog velikih iznosa novca koje su posudili turskim firmama, građanima i državi, a koje možda neće biti vraćene. Zbog većeg rizika bankrota europskih banaka, dio kapitala iz njih je prebačen na sigurno – u Švicarsku, pri čemu je također masovno kupovan franak.

Hoće li CHF nastaviti jačati?

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da još uvijek nije vrijeme za ulaganje u švicarsku valutu, no također ponestaje vremena i prostora za nastavak slabljenja franka. Naime, ako se gospodarska situacija u svijetu i Europi nastavi popravljati, nastavit će rasti i cijena nafte i ostalih sirovina, zbog čega će doći do porasta inflacije u svim zemljama. Zbog toga će švicarska centralna banka biti prisiljena podizati kamatne stope, što će privući još kapitala u CHF i možda dovesti do blagog jačanja te valute. U suprotnom scenariju – pogoršanju gospodarske situacije u Europi i svijetu, švicarske banke će ponovno biti smatrane sigurnijima od banaka u ostatku Europe, što će također dovesti do masovnog prebacivanja kapitala u franak. Za sad u razvijenim zemljama nema naznaka recesije, ali do nje će prije ili kasnije nužno doći, a tada će doći i do rasta interesa za kupnju švicarske valute. Dio ekonomista smatra da bi u SAD-u iduća recesija mogla početi 2020. godine.

Dakle, za sad švicarska centralna banka još uvijek aktivno radi na slabljenju vlastite valute i lako je moguće da će je uspjeti oslabiti barem nekoliko posto sa sadašnje razine. No, nije realno očekivati da se tečaj franka u doglednoj budućnosti vrati na razine od prije desetak godina, jer bi zbog poboljšanja gospodarske situacije švicarska centralna banka mogla prestati s namjernim slabljenjem valute. Ako pak dođe do krize, SNB možda uz sve napore neće uspjeti spriječiti jačanje franka kao što se dogodilo 2015. godine.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve