Započinje s radom Hrvatski registar kredita

Autor: Teuta Franjković , 30. travanj 2007. u 06:30

Podaci iz Registra služit će za nagrađivanje ‘dobrih’, ali i onemogućavanje kreditiranja prezaduženih klijenata

Prilikom odobravanja kredita građanima 17 hrvatskih banaka započet će od 2. svibnja s korištenjem kreditnih izvješća Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK), a uključivanje svih 20-ak banaka osnivača Registra u korištenje svih usluga HROK-a očekuje u roku od tri mjeseca. U Registru se, kako je izjavila članica Uprave HROK-a Lidija Hanžek, nalaze podaci o 2,5 milijuna građana korisnika kredita, jamaca i sudužnika, te o 6,5 milijuna kreditnih odnosa – kredita, sudužničkih i jamstvenih odnosa, minusa po tekućim računima i sl., odnosno sve informacije o kreditnim odnosima klijenata i banaka. Direktor Sektora upravljanja rizicima u Zagrebačkoj banci Eugen Paić Karega pritom je naglasio kako banke već i sada znaju tko su “loši” korisnici kredita te da je cilj Registra zapravo prepoznati “dobre” dužnike, a među njima i klijente drugih banaka, kojima će se s vremenom omogućiti povoljniji uvjeti kreditiranja. “Smisao nije eliminirati loše, već pronaći dobre dužnike i njima ponuditi bolje uvjete, čime će se skratiti provjera kreditne sposobnosti klijenata, odnosno omogućiti brže odobravanje kredita, i to u skladu s financijskim mogućnostima samog klijenta” izjavio je Paić Karega. Podaci iz Registra koristit će se radi onemogućavanja odobravanja dodatnih zaduženja prezaduženim klijentima. Paić je dodao i kako se time ujedno štite i ostale osobe uključene u nečiji kreditni odnos, koji dobivaju dodatni mehanizam zaštite jer se više neće moći dogoditi da banka zbog nepoznavanja nečije loše kreditne prošlosti dodijeli kredit osobi koja bi mogla u neprilike dovesti jamce i sudužnike. Mladen Šunjić iz HPB pritom je istaknuo i kako snažan poticaj bankama za korištenje Registra predstavljaju i “Smjernice za upravljanje kreditnim rizikom koji proizlazi iz plasmana stanovništvu” Hrvatske narodne banke, a koje su i na tragu Bazelskih standarda za rad banaka. Ujedno, dodao je, HNB je morao izdati i suglasnost za samo osnivanje tvrtke HROK bankama osnivačicama, kojih je 2004. godine prilikom osnivanja bilo dvadeset. Za izdavanje kreditnog izvješća klijenti banaka mora dati pismenu suglasnost a predstavnici banka tvrde da uskrata te suglasnosti neće onemogućiti klijentu dobivanje kredita te da ta izvješća neće imati presudni utjecaj na kreditni zahtjev.

Komentirajte prvi

New Report

Close