Od ove godine svi nalozi za skrbništvo i brokerske poslove na tržištima na kojima posluje Hypo grupa idu preko Zagreba. Do sada je skrbništvo za cijelu grupu bilo u Klagenfurtu, no kako je investicijsko bankarstvo Hypo banke u Hrvatskoj bitno napredovalo u odnosu na ostale članice, tvrdi izvršna direktorica za investicijsko bankarstvo u toj banci Irena Weber, odlučeno je da hrvatska podružnica preuzme tu središnju ulogu. Pojasnila je da je postupak prebacivanja cijelog skrbništva u Zagreb još u tijeku.

Hypo banka postala je regionalni broker i skrbnik za cijelu Hypo grupu. Što to točno znači?
Naše brokersko i skrbničko poslovanje bilo je postavljeno preko Austrije, što je bilo i logično s obzirom na to da je sjedište Hypo grupe u Klagenfurtu. Svi nalozi išli su preko Austrije i logično je bilo centralizirati to poslovanje jer nije imalo smisla da svaka banka potpisuje ugovore sa svim brokerima i skrbnicima u svim zemljama regije, nego da se sve transakcije i sav posao obavlja centralizirano. Međutim, kako je investicijsko bankarstvo u Hrvatskoj na internom i eksternom planu bitno napredovalo u odnosu na ostale članice grupe tako je odlučeno da preuzmemo funkciju središnjeg brokera i skrbnika za cijelu Hypo grupu.

To znači da sve vaše banke u regiji (bivša Jugoslavija) sada trguju preko Zagreba?
Da, znači sve one trguju preko hrvatske podružnice Hypo banke. Dakle, svi nalozi od sada idu preko Zagreba. Mi smo postali centralni broker i sada izravno zadajemo naloge u državama regije.

Konkretno, institucionalni investitor u Sloveniji zada nalog za kupnju dionica u Srbiji, to ide kroz Zagreb.
Tako je. Primjerice, institucionalni investitor iz Bosne i Hercegovine ili Slovenije, ako želi kupovati u regiji, zadaje nalog izravno nama, a onda ga mi bez posrednika izvršavamo u državi, odnosno na tržištu na kojemu naš klijent želi.

Isto vrijedi i obrnuto. Znači, hrvatski investitor jednostavnije može ulagati u regiji?
Do sada taj bi investitor nama zadao nalog, a mi bismo onda morali proslijediti nalog u Austriju, nakon čega bi oni dali nalog u primjerice Srbiji. Sada kako smo mi preuzeli ulogu regionalnog brokera i skrbnika hrvatski investitor nama zada nalog, a mi izravno dajemo nalog našem brokeru i skrbniku u Srbiji s kojima smo ostvarili direktnu poslovnu suradnju, obavi se transakcija, provede namira i to je to. Sada smo brži, jeftiniji i efikasniji. Do sada je veza bila npr. Zagreb-Klagenfurt-Beograd, a od sada izravno Zagreb-Beograd tako da je Zagreb postao svojevrsni one-stop-shop za sve zainteresirane investitore u regiji.

Znači, sav kapital ide preko Zagreba?
Točno. Povećavaju nam se volumeni trgovanja i prihodi.

Što to znači za tok kapitala, imajući u vidu da Hrvatska još nije članica EU?
Za sve ostale države, izvan regije, trgovanje dionicama, obveznicama te udjelima u investicijskim fondovima na svjetskim tržištima kapitala radimo preko State Street Global Marketsa, koji je jedan od najvećih globalnih brokera i skrbnika. State Street izvršava sve naše naloge koji se odnose na ostale države svijeta (osim država regije koje mi pokrivamo).

Cijena usluge trgovanja u regiji je, slijedom svega, povoljnija?
Da. De facto “izbili” smo jednu kariku u lancu. Više nema posrednika. Sada mi izravno dajemo naloge u tim državama regije. Zašto to svi ne rade tako, razlog je jednostavan – komplicirano je i zahtijeva veliku ekspertizu i iskustvo. Također inicijalni dio uspostave takvog sustava zahtijeva značajnija ulaganja – kako u infrastrukturu tako i u ljude. Treba angažirati ljude, potpisati ugovore i odraditi puno operativnih i pravnih aktivnosti. Zato to i nije tako popularno te prevladava trend priklanjanja globalnom brokeru ili skrbniku.

Koja će biti posljedica za tržište kapitala? Činjenica je da sada investitori iz Austrije i Slovenije imaju izravan pristup u Hrvatskoj.
I prije su ti investitori mogli kupovati i prodavati vrijednosne papire u Hrvatskoj, samo što su to činili preko Austrije. Ključno je da svi naši klijenti iz Hrvatske, ali i ostalih zemalja izravno daju naloge preko nas, što će nama povećati trgovinske volumene i prihode, a klijentima pojednostaviti i ubrzati uslugu.

O kojim iznosima govoimo?
Vrlo rado bih vam to rekla, ali kao što i sami znate zbog Zakona o tržištu kapitala, kao i profesionalnog odnosa prema klijentima, volumeni i broj transakcija nisu podatak koji se objavljuje na sva zvona.

Imovina u skrbništvu Hypo Hrvatska je 23,5 milijardi kuna. Hoće li se ta brojka značajno povećati?
Hoće, to i očekujemo. Činjenica je i da su volumeni i transakcije na tržištima kapitala znatno pali, te uspoređujući današnju situaciju s onom od prije pet, šest godina može se ustvrditi kako su stope pada dramatične. Sjetite se da su samo do prije nekoliko godina dnevni prometi na Zagrebačkoj burzi iznosili i 150 milijuna kuna, a sada iznose šest milijuna. Očekujemo povećanje imovine pod skrbništvom, a mi smo odlučili iskoristiti ovo zatišje na tržištu kako bi se konsolidirali, poboljšali naše interne procese te uhvatili bolju poziciju za vremena kada će se tržišta oporaviti i ponovno krenuti uzlaznom putanjom.

Hoće li to pojednostavljivanje usluge stvoriti pogodnosti za tržište? Hoće li se time dodatno sniziti naknade za trgovanje?
Sigurno da su naknade pale, s time da one ovise o segmentu klijenta, veličini njegovog portfelja te njegovoj aktivnosti na tržištu.

Budući da skrbništvo i brokerski poslovi idu preko Zagreba, očekujete li da će više institucionalnih klijenata trgovati u Hrvatskoj?
Da. Prilično smo proaktivno krenuli prema takvim klijentima.

Koje su povratne informacije?
Prve reakcije klijenata su ohrabrujuće. Budući da je prebacivanje skrbništva i brokerskih poslova relativno novijeg datuma, zasad smo prebacili imovinu Srbije i Crne Gore, ostaje nam BiH te Slovenija što je zbog različite regulative lokalnih tržišta prilično zahtjevan proces. Da smo sada u 2005. i 2006. godini, imali bismo red zainteresiranih ulagača ispred ureda, no u ovoj situaciji, mi kao i ostatak industrije borimo se za svakoga klijenta. To u kontekstu povećanja konkurentnosti nije ni loše, a činjenica da smo postali globalni skrbnik cijele grupe je jedna bitna komparativna prednost u našu korist.

SG-Splitska banka u Hrvatskoj ima najveće skrbništvo zbog mirovinskih fondova. Hoćete li ih ‘srušiti’ s čelne pozicije?
Ne bih rekla da mislimo “rušiti” Splitsku banku. Oni su skrbnička banka za dva mirovinska fonda, isto kao i mi. Imati imovinu mirovinskih fondova na skrbništvu, već je samo po sebi ogroman uspjeh i pokazatelj kvalitete i profesionalnosti.

Svjedoci smo da su investicijska bankarstva izravni uzroci loših poslovnih rezultata svjetskih banaka. Koliko vaš dio utječe na poslovanje Hypo banke?
To je sada pitanje relativnih brojeva, s time da velike svjetske investicijske banke nisu usporedive sa sektorima investicijskog bankarstva na našem financijskom tržištu. U ovim tržišnim okolnostima investicijsko bankarstvo nije u primarnom fokusu naše banke. Iluzorno je očekivati da će u ovakvoj krizi, u vrijeme niskih prometa na burzama, nepovjerenja prema tržištima kapitala i averzije prema riziku u ovoj godini biti ostvaren nekakav značajniji iskorak. Ali, tržište će ponovno uzletjeti, a mi imamo dobar temelj za nastavak rasta.

Okretanje drugim sektorima

Prije pola godine preuzeli ste investicijsko bankarstvo Hypo banke. Koje ste promjene uveli?
Snažnija je suradnja s ostalim odjelima unutar banke. Okrenuli smo se drugim sektorima u banci jer smo svjesni da u postojećim klijentima leži potencijal. Aktivnije smo krenuli i prema novim klijentima. Nadalje, uočili smo da klijenti traže savjetničke usluge, savjetovanje pri akvizicijama, spajanjima i preuzimanjima, poslovima restrukturiranja što je i razlog zašto smo ojačali odjel korporativnih financija.

Kojim se sektorima okrećete?
Riječ je o korporativnim klijentima, sektoru malog i srednjeg poduzetništva te javnim institucijama.

A koje klijente pokušavate privući novom politikom?
Ciljamo na najpropulzivnije proizvodne industrije.

Ima li propulzivnih industrija u Hrvatskoj?
Smatramo da ima, uvijek postoje uspješne poslovne priče.