Vujčić: Procjene EBRD-a o hrvatskom gospodarstvu u skladu s HNB-ovim

Foto: Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL

Prema procjenama HNB-a, gospodarstvo bi u ovoj godini moglo porasti za 2,9 posto, dok je Europska komisija (EK) prošloga tjedna procijenila da će rast iznositi 2,8 posto.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u srijedu je kazao kako su najnovije prognoze EBRD-a o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,7 posto na tragu onih koje je dao HNB krajem prošle godine.

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) objavila je u srijedu da u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, a u idućoj za 2,5 posto, što predstavlja usporavanje rasta u odnosu na lani, kada je bruto domaći proizvod (BDP) ojačao 2,8 osto.

„Najnovije prognze EBRD-a za Hrvatsku više-manje u skladu su s procjenama HNB-a koje smo dali krajem prošle godine”, istaknuo je Vujčić na marginama godišnjeg skupa EBRD-a, koji se održava u jordanskom glavnom gradu Ammanu.

Prema procjenama HNB-a, gospodarstvo bi u ovoj godini moglo porasti za 2,9 posto, dok je Europska komisija (EK) prošloga tjedna procijenila da će rast iznositi 2,8 posto.

"Otprilike isto vidimo i mi i oni, kao i EK, koja je nedavno dala prognoze. Rast u ovoj godini mogao bi biti nešto ispod 3 posto", izjavio je Vujčić.

Po komponentama rasta procjene se, kaže, također ne razlikuju puno.

„Glavna komponenta hrvatskog gospodarskog rasta i dalje je izvoz, s tim da kad gledamo ukupni doprinos neto izvoza stopi rasta BDP-a, onda je ona mnogo manje pozitivna, jer i uvoz raste, a to je povezano s rastom osobne potrošnje", rekao je Vujčić.

Ocjenjuje da je kod rasta uvoza dobro što raste komponenta kapitalnih dobara.

"To možda znači da ćemo vidjeti značajnije investicije, jer ono što je do sada bio najveći problem je izostanak investicija. U 2017. smo imali podbačaj investicija u odnosu na naše prognoze", kazao je Vujčić.

Pitanje je, kaže, jesu li one odgođene za ovu godinu ili je riječ o nekom strukturnom problemu. Također, podsjetio je da su investicije u velikoj mjeri posljedica investicijske klime.

"Ako se želi značajno povećati investicije, onda su potrebne i strukturne reforme te poboljšanje poslovne klime, i to prvenstveno regulacije tržišta usluga i proizvoda", zaključio je Vujčić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!