Vlada republike Srbije je povukla iz parlamentarne procedure zakonski tekst kojim je bilo predviđeno smanjivanje poreza na vrijednosne papire sa 20 na 10 posto te na kamate od devizne štednje. Usvajanje tog zakona bilo je odgođeno kako bi se dobilo više vremena za raspravu o državnom proračunu, što je usvojen na samom kraju prošle godine tako da je izbjegnuta primjena mjera u privremenom financiranju korisnika državne blagajne, što je bio slučaj u 2007. godini. Prema informacijama koje dolaze iz nadležnog ministarstva financija, povlačenje rečenog zakona je privremeno tako da još postoje izgledi da porezne olakšice za ulagače na burzi ugledaju svjetlo dana. Postojeći zakon o porezu na kapitalnu dobit propisuje da se dobitak ostvaren prometom dionica na burzi te kamate na deviznu štednju oporezuju sa 20 posto. Od plaćanja poreza na kamate oslobođena je štednja u dinarima, ali građani se radije odlučuju na štednju u eurima nego u domaćoj valuti.

Destimulacija građana
U Ministarstvu financija republike Srbije tako visok porez ocijenjen je kao destimulativan za veću nazočnost građana u burzovnom trgovanju, a to su osjetili i investicijski fondovi koji nastoje čim više i brže zainteresirati građane Srbije da ulažu slobodni kapital, kupujući njihove investicijske jedinice, ali je izostala mjera o smanjenju poreza. U Srbiji posluje šest domaćih investicijskih fondova, a uskoro će im se pridružiti još dva. Rast vrijednosti investicijskih jedinica dosad je bio prilično skroman. Vrijednost investicijskih jedinica pojedinih fondova, poput Raiffeisen investmenta, pao je ispod početne vrijednosti. Da bi privukao nove klijente, investicijski fond Fokus odlučio je da u sljedećih mjesec dana neće naplaćivati proviziju prilikom kupnje investicijskih jedinica. Investicijski fond Fima proaktiv nastoji pružanjem financijskih savjeta zadržati građane koji su počeli prodavati investicijske jedinice. Savjeti financijskih stručnjaka prema kojima ulaganje u investicijske fondove donosi veću dobit, ali uz veći rizik u odnosu na deviznu štednju još nisu pali na plodno tlo u republici Srbiji jer devizna štednja brže raste od ulaganja kapitala u otvorene investicijske fondove. Imovina svih investicijskih fondova u republici Srbiji procjenjuje se na oko šesdeset milijuna eura, dok je devizna štednja u prošloj 2007. godini povećana za milijardu i pol eura. Procjenjuje se da se znatan kapital nalazi izvan bankarskog sektora i investicijskih fondova tako da je pojačana medijska kampanja za njihovo prikupljanje.

Ništa od olakšica
Poslovne banke u Srbiji u tjednu štednje u mjesecu studenome povećanjem kamatnih stopa na oročenu štednju prikupile su više stotina milijuna eura. Poslovne banke su okrenute na povećanje devizne štednje jer ta sredstva nisu obuhvaćena mjerama monetarne vlasti o deponiranju jednog dijela u obvezne rezerve kao što je to slučaj kod sredstva koja banke ostvaruju zaduživanjem u inozemstvu. Pozivajući se na vladine neslužbene izvore, pojedini mediji obeshrabruju građane najavljujući kako od poreznih olakšica ništa neće biti. Čak se upozorava na povećanje izdataka na ime oporezivanja imovine. Prema neslužbenim procjenama, oko milijun i pol građana republike Srbije plaća porez na stanove i vikendice. Porez se obračunava na temelju tržišne vrijednosti nekretnina, pa se prognoza o povećanju poreznih opterećenja temelji na rastu cijena nekretninama, osobito u glavnom gradu Beogradu i drugom po veličini Novom Sadu. Za stanovima i poslovnim prostorima vlada velika jagma tako da se oni prodaju prije nego što počne njihova gradnja. To omogućava mnoge zloporabe, pa su kupci izloženi većoj opasnosti od prijevara. U tijeku je i izračunavanje osnovice za plaćanje poreza na ime ostvarene godišnje zarade. Lani je obvezom plaćanja poreza prema toj osnovi bilo obuhvaćeno 18 tisuća građana republike Srbije zarada kojih je bila iznad 14 tisuća eura. Navodno bi poreznoj obvezi podlijegali svi građani republike Srbije koji su prošle 2007. godine ostvarili godišnju zaradu od 16,5 tisuća eura, odnosno 1365 eura mjesečno.

Fond Fokus ne naplaćuje naknadu

Društvo za upravljanje investicijskim fondovima Fokus invest prodavat će od 15. siječnja do 15. veljače investicijske jedinice fonda Fokus premijum bez naknade, koja inače iznosi od jedan do tri posto uplaćenog iznosa. Naknadu neće plaćati oni koji investicijske jedinice budu kupovali u sjedištu društva i u svim poslovnicama Volksbanke i Metals banke, navodi se u priopćenju Fokus investa i dodaje da društvo na taj način želi povećati broj članova fonda čijom imovinom upravljaju. Fond Fokus premijum počeo je raditi u rujnu prošle godine, upravlja imovinom od 322 milijuna dinara, a vrijednost investicijske jedinice je 1053 dinara. Najveći dioničari Fokus investa su slovenska Poteza i brokerska kuća Fokus kapital partners sa po 33,3 posto kapitala.