'Vlada je dežurni optimist, ali 1,8% rasta je ipak previše'

Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić moderirao je raspravu/Goran Stanzl/PIXSELL Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić moderirao je raspravu/Goran Stanzl/PIXSELL

Ako u Hrvatskoj i bude rasta, on će biti vrlo blag, smatra Sandra Švaljek koja prognozira najviše do 0,5 posto plusa.

Hrvatska je na rubu brojnih opasnosti s gospodarskom politikom bez jasnog cilja, nestabilnim javnim financijama i sve bržom inflacijom. Ključno pitanje je ima li u takvom okruženju mogućnosti za oporavak ili je pred nama još jedna vrlo teška godina, poruka je sa 14. tradicionalnog "Financijskog doručka" Splitske banke.Na okruglom stolu pod nazivom "2013. - Što očekivati?" raspravljalo se o gospodarskim trendovima, no panelisti ne dijele optimizam vladajućih o gospodarskom rastu iduće godine. "Ako u Hrvatskoj i bude rasta, on će biti vrlo blag", smatra ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek. Prognoza Instituta je rast BDP-a od 0,4 do 0,5 posto. Vlada istodobno računa na čak 1,8 posto rasta, a iako ona mora biti dežurni optimist, kazala je Švaljek, prognoze su za Institut ipak preoptimistične.

Pozitivna nula
Hrvatska narodna banka prognozira stopu rasta BDP-a od 0,8 posto, a Europska komisija ne očekuje ni toliko, već je očekivanja za Hrvatsku u 2013. podigla na "pozitivnu nulu". Slab rast bit će posljedica novog slabljenja osobne potrošnje što će imati negativan utjecaj na tržište rada i daljnjeg rasta nezaposlenosti. U idućoj godini gospodarstvo će se suočiti s problemom kojeg dosad nije bilo - inflacijom. Rast opće razine cijena veći od tri posto rezultat je ukidanja nulte stope PDV-a i trošarina, iako bi efekt mogao ponešto umanjiti smanjenje PDV-a za ugostitelje. "Ako  se realiziraju, pozitivna kretanja mogu se očekivati od investicija", rekla je Švaljek.

Netransparentna ulaganja
Premda je Vlada imala velika očekivanja od investicija u ovoj godini, one nisu ostvarene, a i plan za iduću godinu postavljen je na ambicioznih 15 milijardi kuna. Anto Bajo iz Instituta za javne financije upozorio je na neefikasnost investicija u javnom sektoru te na činjenicu da od neovisnosti nije napravljen popis kapitalnih investicija ni analiza što je od toga realizirano. "Bez toga ne možemo govoriti o budućem planu investiranja, takav plan trebao bi biti usklađen sa sektorskim strategijama", istaknuo je Bajo. Dodao je da su dosadašnji modeli ulaganja bili netransparentni, a iako su dijelom dali dobre rezultate, oni nisu bili dovoljni za izlazak iz krize. Smatra da potencijal za ulaganja postoji u Ini, HEP-u i tvrtkama u plinskom sektoru koji bi mogli biti pokretači investiranja, no nema cjelovite slike financijskog potencijala javnih poduzeća.

Izgubljena godina
On smatra zabrinjavajućim što se u javnim politikama nedovoljno pažnje usmerava na državni portfelj tvrtki koji godišnje dobiva oko 9 milijardi kuna subvencija. Upozorio je i da aktiviranje jamstava izdanih nerestrukturiranim tvrtkama u velikoj mjeri može ugroziti državni proračun. Dosadašnje su vlade dosad samo jednom raspravljale o izvješću o poslovanju javnih poduzeća, a to je jedno od najvažnijih izvješća sa značajnim utjecajem na cjelokupni državni sektor. Kad je o investicijama riječ Boris Cota, savjetnik hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, smatra da je 2012. izgubljena godina. "Izostale su značajne reforme za povećanje konkurentnosti gospodarstva, a ne može se očekivati da će poduzete strukturne reforme dovesti do povećanja izvoza. Anketna nezaposlenost između 13,5 i 15,5 posto je golem problem", istaknuo je Boris Cota. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve