Koliki će biti utjecaj Brexita na Europsku uniju, pa tako i Hrvatsku, teško je predvidjeti, jer Velika Britanija još nije obavijestila EU o izlasku, a kad to i učini, potrebno je još dvije godine za pregovore, rečeno je na okruglom stolu o posljedicama Brexita održanom na Zagrebačkoj burzi. Velika Britanija vjerojatno će ispregovarati s EU status koji još ne znamo jer je isprepletenost ekonomija prevelika, rekla je Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta. A tada će se moći i govoriti o konkretnijim posljedicama.

Zasad prognoze govore o rastu inflacije u Velikoj Britaniji u sljedećoj godini od dva do četiri postotna boda, padu nezaposlenosti, padu BDP-a za jedan postotni bod, trošku trgovine za 16 posto te od 15 do 20 posto manjim investicijama. No, i ti podaci mogu biti drukčiji, pogotovo ako se izlazak prolongira nakon 2020. godine. Hrvatska bi mogla iskoristiti moguće preseljenje ulagača iz Britanije u druge zemlje, možda i preseljenje financijskih transakcija, jer se danas njih više od 50 posto obavlja u Londonu, no za takvo što je potrebno imati veliko i atraktivno tržište, što Hrvatska i nema, napomenuo je viceguverner HNB-a Micheal Faulend. Rekao je i da veći utjecaj od Brexita imaju kamatne stope ECB-a.

Da je tako, potvrđuje i kretanje indeksa FTSE Londonske burze, koji je više reagirao na vijest o kamatnim stopama, kazao je predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović. Niskim kamatama htjela se potaknuti potrošnja, no uočava se veća štednja jer se građani EU boje za svoje mirovine u budućnosti, kazao je Faulend. Izlazak Velike Britanije iz EU ne bi trebao imati veće negativne trgovinske posljedice za Hrvatsku, a ni naš turizam ne bi trebao osjetiti negativnije posljedice zbog mogućeg manjeg dolaska Britanaca jer im je naša destinacija puno jeftinija.