Ova banka bit će jedan od ključnih izazova novoga Pape

Autor: Tomislav Oharek , 12. ožujak 2013. u 13:58
Vatikanska banka 2011. upravljala je imovinom vrijednom 8,2 milijarde dolara/FOTOLIA

Nevoljkost Vatikana da otkrije vlasnike računa potiču sumnje da je banka povezana s organiziranim zločinom i crnim fondovima.

U Vatikanu bi danas trebale početi konkalave na kojima će zbor kardinala izabrati novoga Papu. Novi poglavar katoličke crkve morat će odgovoriti na niz izazova poput sekularizacije, progona kršćana, brojnih unutarnjih skandala, ali i rješavanja pitanja Vatikanske banke čije poslovanje je desetljećima zavijeno velom tajni. Upravo to bi moglo biti jedno od najtežih pitanja za nasljednika Benedikta XVI. koji će morati modernizirati finacijera rimokatoličke crkve i dati odgovor na pitanje hoće li ta institucija postati dio svjetskog bankarskog sustava, a što bi moglo potkopati njezin moralni autoritet i finacijsku stabilnost.

Iznad pravila
Naime Europska unija već dulje vrijeme pokušava uvjeriti Vatikan da prihvati zajednička europska bankarska pravila no ti su pregovori ušli u delikatnu fazu. Kako javlja International Herald Tribune tijekom jednog ručka neimenovani europski dužnosnik ukazao je na potrebu veće transparentnosti te insitucije. No, vatikanski dužnosnik koji je prisustvovao ručku iznerviran zahtjevom za objavljivanje više informacija rekao je vičući "kako uopće možete postavljati takva pitanja?".Zavod za religijska djela, koji djeluje kao banka osnovan je 1942. i u pravilu ne daje zajmove već se bavi baštinom i depozitima vjerskih institucija, klera i diplomata akreditiranih pri Svetoj stolici, koji su među rijetkima s dopuštenjem držanja računa u toj banci. Tijekom Hladnog rata banku se percipiralo kao tajni kanal za financijske transfere u istočni blok kako bi se omogućilo rušenje komunizma, a kako ističu stručnjaci za vatikanska pitanja baka se i danas koristi za "rješavanje osjetljivih pitanja". Međutim, nevoljkost Vatikana da otkrije imena vlasnika računa kao i uporno odbijanja da se revidiraju bivše transakcije godinama potiču sumnje kako je Vatikanska banka povezana s organiziranim zločinom i crnim fondovima talijanskih političara.Prvi i jedini put su 2011. objavljeni podaci koji se tiču poslovanja banke.

Tada je imala 20.772 klijenata, od čega kler čini 68 posto te je upravljala s imovinom vrijednom 8,2 milijarde dolara. Tom prilikom banka je objavila kako ima oko 33.000 računa. No, posljednjih godina talijanski istražitelji sve se više bave pitanjem jesu li zapravo računi klera samo paravan za neke druge interese. Tako su talijanske vlasti lani u srpnju uhitile svećenika pod optužbom da je jednom odvjetniku dozvolio korištenje svoga računa u Vatikanskoj banci kako bi prevario osiguranje.Dužnosnici EU i agencija za nadzor financijskih institucija pak diplomatski poručuju kako je Vatikan napravio velike iskorake u prihvaćanju normi za suzbijanje pranja novca, no ističu kako se još mnogo toga mora napraviti.U tom kontekstu mnogi uzimaju u obzir to što je jedan od posljednjih papinskih poteza Benedikta VXI. bilo imenovanje njemačkog aristokrate Ernsta von Fryberga za predsjednika Vatikanske banke. Tim imenovanjem trebao je popustiti povijesni stisak male i usko povezane grupe Talijana nad bankom, od kojih se mnogi odlučno protive bilo kakvom vanjskom nadzoru nad njezinim operacijama.Lani u svibnju banka je otpustila svog predsjednika Ettorea Gottija Tedeschija, talijanskog bankara s dobrim vezama. U za tu instituciju krajnje neuobičajenom jeziku njegova smjena je javno obrazložena nesposobnošću.

Talijani prekinuli primirje
No Gotti Tedeschi i izvršni direktor banke Paolo Cipriani bili su pod istragom talijanskih vlasti zbog pranja novca nakon što je zaplijenjeno 30 milijuna dolara s dva vanjska računa koje koristi Vatikanska banka. Obojica su to opovrgnuli, a Vatikan je Gotti Tedeschija sumnjičilo da je medijima dostavljao tajne dokumente, a za što je kasnije osuđen Papin sobar Paolo Gabriele. Novac je pak vraćen Vatikanskoj banci nakon što je papinskim ediktom u prosincu 2010. osnovana agencija za nadzor financija.Ipak, tom istragom je prekinuto primirje Rima i Vatikana koje je trajalo od ranih 198-ih. Naime, tada je propala talijanska Banka Ambrosiano, u koju je ulagala i Vatikanska banka, a nakon što je nestalo 1,3 milijarde dolara u zajmovima za tvrtke u Latinskoj Americi. Predsjednik Banco Ambrosiana pronađen je mrtav 1982. kako visi s londonskog Mosta crnog fratra (Blackfriar Bridge), a iako je Vatikanska banka poricala ikakve nepravilnosti kreditorima propale banke isplatila je 250 milijuna dolara.Posljednjih godina Vatikan je ipak ostvario napredak u udovoljavanju međunarodnim bankarskim standardima. 

Međutim Moneyval, agencija Vijeća Europe, ukazala je kako nova vatikanska agencija u godinu i pol rada ukazala na samo dvije sporne transakcije.No da ipak i tamo pušu neki novi vjetrovi potvrđuje i imenovanje Renéa Bruelharta, na čelo agencije. Bruelhart je švicarski pravnik koji je pomogao Lihtenštajnu, također poznatom po tajnovitosti bankara, da ga se ukloni s crne liste država koje ne udovoljavaju propisanim bankarskim standardima. Valja istaknuti da je Vatikan nakon dogovora s EU o korištenju eura na svome teritoriju potpisao ugovor o nadležnosti Europskog suda pravde u Luksemburgu za pitanja rješavanje monetarnih sporova s Europom. To je prvi put da je Vatikan priznao nečiju nadležnost nad sobom osim Božje.

Komentirajte prvi

New Report

Close