Val ulaganja mrtvo slovo na papiru, stranci nas zaobilaze

Autor: Ana Blašković , 16. listopad 2012. u 22:01
U idućem razdoblju ne treba previše očekivati od toga kanala financiranja dok se ne oporavi investicijska klima i izgledi za oporavak u srednjem roku, kaže ekonomist Hypa Hrvoje Stojić/PXL

Sa 154,4 milijuna eura priljeva stranih ulaganja u pola godine u Hrvatskoj je situacija lošija nego u Crnoj Gori.

Bez obzira na pozive ulagačima, optimistične Vladine najave o investicijskom valu koji će pokrenuti ekonomiju zasad su mrtvo slovo na papiru. Izravnih stranih investicija u Hrvatsku nema, a brojka od 154,4 milijuna eura priljeva u pola godine u usporedbi sa 1,074 milijarde u 2011. u bitnome je više računovodstvena kategorija nego stvarni priljev inozemnoga kapitala."Izravne strane investicije manje-više u skladu su s očekivanjima i u idućem razdoblju ne treba previše očekivati od toga kanala financiranja dok se ne oporavi investicijska klima i izgledi za oporavak u srednjem roku", smatra glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić.

Loše u regiji

Bilanca inozemnih ulaganja loša je u cijeloj regiji. U Sloveniji je u prvih osam mjeseci ove godine uloženo tek 180 milijuna eura, što je dvostruko manje od prošlogodišnjih 350 milijuna eura u istom razdoblju. S ekonomijom u recesiji, lošim izgledima za sljedeću godinu i bankovni sustav na rubu kolapsa ne čudi što i susjednu državu ulagači zaobilaze u širokom luku. Srbija je pak u minusu: nakon što je Telenor smanjio kapital za 430 milijuna eura početkom godine, naknadni priljevi Srbiju još nisu izvukli u pozitivu pa su u prvih sedam mjeseci neto ulaganja negativnih 105 milijuna eura. U istom razdoblju prošle godine FDI je dosegao 986 milijuna eura. Najstabilnija u regiji čini se Crna Gora u kojoj su polugodišnje izravne investicije premašile one u Hrvatskoj; sa 176 milijuna eura izravna ulaganja za deset milijuna eura manja su nego godinu prije.

Rekordi se neće ponoviti

"Priljev stranih investicija u regiju smanjen je između ostalog i zbog slabe potražnje u Europi koja je smanjila potrebu za povećanim kapacitetima. Polugodišnje brojke odražavaju zabrinutost ulagača što je vidljivo u izostanku investicija u realno gospodarstvo", komentira Zdeslav Šantić iz SG – Splitske banke. Kriza je možda izbrisala potražnju u Europi, no domaće gospodarstvo investicije zaobilaze godinama. Izuzev nekoliko godina, poput rekordne 2008. koje se neće tako skoro ponoviti, a kada su izravne strane investicije dosegnule 4,2 milijarde eura ili 2007. sa 3,6 milijardi eura, u Hrvatsku se po inerciji godišnje slijevalo između milijarde i milijarde i pol eura kada nije bilo većih privatizacijskih projekata. Čak i kad su bile aktualne, tradicionalno strane investicije imale su nepovoljnu strukturu jer je interes ulagača bio ograničen uglavnom na "non-tradeable" sektore: uslužne djelatnosti usmjerene na povećavanje udjela na domaćem tržištu i bankarstvo, a ne na izvoz. Završetkom pozicioniranja banaka i visokih zahtjeva za kapitalom presušio je primarni pokretač izravnih stranih ulaganja. I u prvoj polovici 2012. najveći dio od 124,5 milijuna eura dolazi iz financijskog sektora, što je većim dijelom zadržavanje dobiti dijela banaka u Hrvatskoj.

Ovisi o privatizacijama

"Razina priljeva ove i iduće godine ovisit će o privatizacijskim procesima te o brzini liberalizacije energetike i transporta", kaže Šantić. Procjene pak govore o oko 800 milijuna eura izravnih ulaganja ove godine, nešto manje od prošlogodišnje razine. Za sve više od toga potrebne nužne su strukturne reforme gospodarstva za poboljšavanje investicijske klime. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Kako se teško suočavati sa istinom. Istina, kao i spoznaja su veoma jednostavne i jasne . Međutim čovjek ih nekako lakše prihvaća u ilustracijama, asocijacijama,slikama ect.
Upravo stoga, da bi shvatili kako „nas stranci zaobilaze“ predlažem dva putovanja, skromna, bez nekih velikih troškova. Jedno putovanje sa početkom iz Ljubljane u 20 sati, po autocesti u smjeru Zagreba, a drugo putovanje slijedeći dan ponovo iz Ljubljane u isto vrijeme, preko Maribora , Lendave do Zagreba.
Tada i tako se najlakše može uvidjeti kako i koliko nas zaobilaze, i što je još gore, kako smo mi slijepa ulica, odnosno slijepo crijevo!!!
Gužve na cesti, kamioni koji voze i kamioni koji su parkirani na benzinskim postajama, najbolja su ilustracija, asocijacija i slika tog zaobilaženja!

New Report

Close