Ulagači vape za novim projektima a njih nema

Autor: Tin Bašić , 08. kolovoz 2013. u 18:15
Banke napuštaju financiranje infrastrukture jer im je previše rizično/FOTOLIA

Projektno financiranje u Europi, koje je i inače jedno od najrizičnijih vrsta investicija, blago se ove godine oporavilo od turobne 2008.

Institucionalni investitori spremni su preuzeti ulaganja koja su europske banke napustile. A riječ je o infrastrukturnim projektima.

Zbog nove i stože regulative u bankarskom sektoru, poznatije kao Basel III koja međunarodne kreditore prisiljava da drže što više kapitala u odnosu na plasirane kredite, ali i zbog razduživanja banaka, tržišta kapitala "uskočila" su u procjep koji je nastao, piše Financial Times. A investitori su spremni sve financirati, od projekata kao što je "glazbeni grad" koji će se graditi na otoku Séguin na rijeci Seini izvan Pariza, do onih tradicionalnih kao što su obilaznice oko gradova, zatvori i elektrane. Projektno financiranje, koje je i inače jedno od najrizičnijih vrsta investicija, blago se oporavilo od turobne 2008. godine. U ovoj godini vrijednost obveznica koje su u EU izdane za takve projekte iznosila je nešto više od dvije milijarde dolara, a u cijeloj godini izdano je 1,2 milijarde dolara takvog duga, pokazuju najnoviji podaci tvrtke Dealogic.

 

2milijarde

eura vrijede obveznice za financiranje infrastrukture

Spomenute 2008. na tržište je plasirano manje od milijardu dolara, a "zlatne" 2006. više od devet milijardi. Banke kao što su Royal Bank of Scotland i Bank of Ireland već su prodale sav dug za projektna financiranja. Njihov primjer slijede i  druge europske banke. Većinom je riječ o dugoročnim dužničkim papirima u dolarima, a takve papire većinom kupuju američki i azijski investitori.Prošloga mjeseca investicijska kuća Aviva pokrenula je fond težak 425 milijuna dolara koji će kupovati zajmove namjenjene za izgradnju infrastrukture. Posebice  se fond fokusira na projekte izgradnje javnih zgrada, prijevoza i distribucije te obnovljivih izvora energije. "Banke sada žele smanjiti svoje bilance i skratiti ročnost svoje imovine. To je prilika investitorima da uđu u dugoročne zajmove u klasama infrastrukturne imovine i to za više prinose nego što je dostupno na tržištu od korporativnih kredita, a za manji rizik", objasnio je Laurence Monnie, fond menadžer novog fonda Aviva Investorsa.

Neke banke kao što je francuska Société Générale, slijede nove modele financiranja infrastrukturnih projekata i to po principu "početi i proslijediti". Dakle, banka kreditira projekt i proda taj kredit odnosno dug institucionalnom investitoru. Prije krize, banke su među sobom sindicirale takve zajmove. "Banke takve zajmove sada prodaju investitorima kao što su osiguravajuće kuće i mirovinski fondovi koje i zanimaju dugoročni prinosi", kaže Philippe Ferreira, strateg SocGena za globalna ulaganja. No da bi investitori imali u što ulagati, pa makar da banke budu te koje će inicijalno financijski "pogurati" projekt, poticaji političara, odnosno vlade svake države je ključan.

S obzirom da su željne pokrenuti gospodarski rast, članice Europske unije nadaju se da će infrastrukturni projekti uzrokovati tu iskru koja već godinama nedostaje. No takvih projekata nema puno na tržištu. "Puno se razgovaralo o novim infrastrukturnim projektima diljem Europe i spominjale su se enormne brojke. No novih projekata nema i postavlja se pitanje: kada će se vlade pokrenuti i zabiti prve lopate", pita se Giles Frost, čelnik Amber Infrastructurea koji upravlja fondom teškim četiri milijarde funti i ulaže u infrastrukturne projekte. 

Komentirajte prvi

New Report

Close