Rast cijena zbog eura je mit, zajednička valuta Hrvatskoj donosi nemjerljive koristi i u dugom roku povećava standard građana, poruka je središnje panel diskusije o uvođenju eura konferencije Zagreb – financijsko središte: Ususret euru.

“Uvođenje eura je velika stvar za gospodarstvo, prije svega zbog nestanka valutnog rizika što ćemo osjetiti kao veliko olakšanje”, kaže viceuverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend.

Uz tu najveću trajnu korist, cijelom kontekstu pozitivnih efekata dodaje i reformske poticaje. “Sam euro od nas ne zahtijeva nijednu reformu, one nam trebaju radi nas samih”, kaže.

Dobra iskustva

Osvrćući se na kratki film u kojem je novinarka Poslovnog dnevnika Majda Mikulanda napravila anketu na najvećoj zagrebačkoj tržnici o tome da euro uglavnom povezuje sa strahom od većih cijena, Faulend kaže da su iskustva drugih zemalja upravo suprotna. “Učinak samog eura na cijene je zanemariv i jednokratan u godini uvođenja. Ako je u toj godini predviđena inflacija 2%, ona će zbog eura biti 2,23%, tvrdi Faulend.

Glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić mišljenja je da će postojati obrnuti pritisci na cijene. “U eri ‘amazonizacije’ trgovine puno veći je pritisak na spuštanje, a jednoznačnih argumenata koji bi govorili u prilog rasta cijena nema”, kaže Stojić.

Dodaje, međutim, da HoReCa kanal i administrativne cijene, područja koja nemaju puno veze s eurom, mogu biti potencijal za rast cijena u budućnosti.

Jedan od najvećih troškova odlaska kune u povijest bit će trajni nestanak prihoda od mjenjačkih poslova koji godišnje bankama donese oko milijarde kuna.

“Istina je da će banke ostati bez te baze prihoda, no budući da budući da je ukupna dugoročna korist eura za gospodarstvo pozitivan, posredno će to biti i za banke uz već spomenuti i nestanak valutnog rizika”, smatra predsjednik Uprave Erstea Christoph Schoefboeck.

Reforme su presudne

No, vide li poduzetnici u realnom sektoru poboljšanja na makroplanu i koja su njihova očekivanja od eura? Igor Škrgatić iz Hrvatske udruge poslodavaca kaže da je veliki plus eura za privatni sektor ukidanje valutne klauzule, što će izvoznicima omogućiti da postanu konkurentniji. O poslu koji je još pred nama ilustrira riječima da pri svakom prebrojavanju drugačija ispadne brojka o – broju parafiskalnih nameta. “Uvođenje eura pomoći će privlačenju investitora, no presudno za njihov dolazak i ostanak je pravna nesigurnost i retroaktivne promjene propisa”, upozorava. Može li uvođenje eura promijeniti prilično crne perspektive o visini mirovina i osigurati dostojan život u starijoj dobi? “Euro ne može riješiti probleme održivosti mirovina. Na njihovu održivost prvenstveno utječe omjer broja zaposelnih i broja umirovljenika te demografska kretanja”, poručio je Mario Staroselčić, član Uprave Allianz ZB-a. “Morati ćemo reformirati mirovinski sustav, generacijska solidarnost s ovakvom demografijom je stvar prošlosti i nužno je razvijanje svijesti o štednji za vrijeme radnog vijeka”, kaže.

No, u svim raspravama o euru ne treba zaboraviti dijalog s građanima jer uvođenje zajedničke valute ima smisla samo ako drugiom cilju – već prosperiteta cijelog društva u dugom roku, čega nema bez tako često spominjanih, a nikad sveobuhvatno započetih, reformi. v