Portfelj menadžeri najtraženiji su kadrovi u Srbiji. Njih ima svega 27, a za osnivanje investicijskih i mirovinskih fondova, za što je zainteresiran sve veći broj banaka, osiguravajućih i brokerskih kuća, neophodno je imati najmanje dvostruko više portfelj menadžera. U Srbiji posluje sedam dobrovoljnih mirovinskih i pet investicijskih fondova. Zbog velike potražnje portfelj menadžeri spadaju među najbolje plaćeni kadar u Srbiji, kojima mjesečna primanja iznose oko pet tisuća eura, što je za srpske prilike izuzetno visoka plaća jer prosječna plaća iznosi svega 350 eura. Bez portfelj menadžera banke, osiguravajuća društva i brokerske kuće ne mogu osnivati društva za upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima.

Teško do dozvole
Prema kazivanju Vesne Vujić, glasnogovornice Komisije za vrijednosne papire Srbije, potrebno je najmanje 50 portfelj menadžera kako bi se zadovoljila sadašnja potražnja za njima. Pri tome bi, okvirno u idućih godinu dana, 20-ak menadžera trebalo zadovoljiti potrebe mirovinskih, a oko 30 potražnju investicijskih fondova i brokersko-dilerskih društava. Sredstva što ih građani ulože u investicijske ili dobrovoljne mirovinske fondove portfelj menadžer investira u vrijednosne papire nastojeći da to bude uz minimalan rizik i maksimalnu dobit. Za razliku od portfelj menadžera, investicijski savjetnici rade i s građanima i s institucionalnim investitorima, a zadatak im je da pomognu ulagačima da ostvare dobit. Investicijski savjetnici nadgledaju realizaciju ulaganja i pomažu u upravljanju investicijama u korist klijenata. Zvanje portfelj menadžera do sada je steklo 30, a investicijskog savjetnika devet osoba. Svi još nisu dobili dozvolu za obavljanje tih poslova jer nisu ispunili uvjet prema kojemu moraju imati tri godine iskustva u radu s vrijednosnim papirima. I dok mirovinski i investicijski fondovi čekaju na kadrove, što su se prijavili za polaganje ispita kojim bi stekli zvanje portfelj menadžera, promet na Beogradskoj burzi u rujnu je zabilježio najnižu vrijednost od početka godine. Time se nastavlja pad vrijednosti burzovnih indeksa i trgovanja, što je započeo u svibnju. Smatralo se da je to samo prolazna faza, ali višemjesečnu burzovnu “sušu” malo tko je očekivao bez obzira na to što jedina srpska burza oskudijeva u ponudi, pa je zbog toga smanjeno zanimanje inozemnih ulagača koji su dosad bili pretežni kupci dionica domaćih poduzeća.

Rast indeksa burze
Prema kazivanju Gordane Dostanić, direktorice Beogradske burze, jedini način da se poveća zanimanje ulagača je povećana ponuda dionica, koju ona vidi od javnih poduzeća, a koja još nisu na burzi. Oba burzovna indeksa BELESline (2,4 posto) i BELEKS 15 (1,7 posto) zabilježila su u rujnu pad vrijednosti. U odnosu na rujan 2006. godine vrijednost BELEXline porasla je za 89,2, a BELEX15 za 95,6. To je rezultat znatnog povećanja vrijednosti zabilježenog u prva četiri ovogodišnja mjeseca. Trgovanje dionicama u rujnu bilo je manje nego u kolovozu iako se očekivao obrnuti rezultat s obzirom na tradicionalno ljetno burzovno mirovanje. Udjel inozemnih ulagača u trgovanju dionicama iznosio je dnevno oko 40,4 posto ukupnog trgovanja dionicama, što predstavlja smanjenje za 12 posto u odnosu na prethodni mjesec. Strani investitori su tokom cijelog mjeseca bili aktivniji kao kupci dionica (54 posto), nego kao prodaatelji (26,7 posto). Prisutan je pad vrijednosti ukupne tržišne kapitalizacije u dinarima, dok vrijednost ovog pokazatelja u eurima bilježi porast u odnosu na kolovoz kada je iznosio 19,3 milijarde eura, a u rujnu 19,5 milijardi eura.

Svi fondovi u Srbiji zabilježili rast

Sva četiri investicijska fonda u Srbiji zabilježila su rast vrijednosti, a najveći je imao fond Focus Premium. Investicijske jedinice tog fonda u petak su porasle za 5,37 dinara na 1033,19 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je za 15,7 milijuna dinara, na 172,9 milijuna dinara, objavljeno je na internetskim stranicama tih fondova. Fond Delta plus imao je rast investicijske jedinice od 1,18 dinara, na 1403,37 dinara, dok je ukupna imovina fonda uvećana za dva milijuna i iznosila je 1,896 milijardi dinara. Investicijska jedinica fonda Fima proaktiv porasla je za 3,21 dinar, na 1111,53 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je za tri milijuna, na 1,390 milijardi dinara. Vrijednost investicijske jedinice fonda Raiffeisen dionice imala je najmanji rast, od 0,19 dinara, i porasla je na 1035,99 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je za šest milijuna, na 1,239 milijardi dinara. (Beta)