Neto vrijednost imovine investicijskih fondova u BiH u proteklih godinu dana gotovo je prepolovljena. Ukupno 25 investicijskih fondova, 11 u Federaciji BiH i 14 u Republici Srpskoj, danas upravlja imovinom u vrijednosti od ukupno 947 milijuna KM, ili nešto manje od 500 milijuna eura, dok je godinu dana ranije vrijednost imovine investicijskih fondova iznosila 1,9 milijardi KM, ili oko milijardu eura. U Federaciji BiH fondovi su zabilježili gubitak od čak 48,5 posto, a u Republici Srpskoj 45 posto. Pad vrijednosti dionica investicijski fondovi u FBiH naročito je bio izražen u ožujku i travnju kada je vrijednost dionica bilježila pad i do 25 posto mjesečno, a burzovni indeks Sarajevske burze BIFX smanjen sa 5.300 na 4.300 bodova.

Uzroci pada imovine
“Mislim da je pad vrijednosti dionica investicijskih fondova dosegao dno i već je počeo blagi oporavak, odnosno blagi rast od 5 posto”, kaže broker Marko Sopta iz brokerske kuće Auctor BH. Većina investicijskih fondova u BiH nastala je iz privatizacijsko-investicijskih fondova koji su do udjela u kompanijama, u procesu privatizacije, došli uz pomoć certifikata (tražbina) koje su otkupljivali od građana. Na pad vrijednosti dionica IF utjecalo je, kaže naš sugovornik, više činitelja; kretanja na globalnom tržištu, gdje je u posljednje vrijeme bilježen pad dionica na svjetskim burzama, nestabilna politička situacija u BiH, prouzročena primjerice najavama referenduma za odcjepljenje Republike Srpske, te lančana reakcija do koje dolazi kada počinje padati vrijednost dionica. Nepovjerenje malih dioničara u investicijske fondove izazvana je i neisplatom dividendi, pa su mnogi reagirali po principu “bolje vrabac u ruci nego golub na grani”. Najveći fond u Federaciji BiH i dalje je BIG Invest group čiji je najveći vlasnik ABDS, kojeg je osnovao KD Investments, nekadašnja slovenačka Kmečka družba. Otkupom čak 25 posto certifikata koje su plaćali u iznosima od 1-2 posto od nominalne vrijednosti, u uličnoj prodaji Big je u procesu privatizacije stekao imovinu od 250 milijuna KM neto vrijednosti, da bi tržišna vrijednost imovine BIG-a na kraju travnja ove godine bila smanjena na 110 milijuna, što je i dalje 23,1 posto tržišta investicijskih fondova u FBiH.

Bosfin najbolji u 12 mjeseci
Drugu poziciju s 48 milijuna KM neto vrijednosti imovine dijele sarajevski fondovi Mi Group i Prof plus. Mostarski investicijski fondovi Crobih fond s 45 milijuna KM je na trećem, a Herbos fond sa 42 milijuna KM na četvrtom mjestu dok je sarajevski Prevent invest s 40 milijuna KM na petoj poziciji. Ovih šest investicijskih fondova drže 70 posto tržišta u FBiH. Iako, ne spada u prvih pet, jedini investicijski fond u Federaciji BiH koji je u proteklih godinu dana povećao neto vrijednost imovine je sarajevski Bosfin čija je imovine porasla s 35 na 38 milijuna KM. Najveću tržišnu vrijednost u ožujku imala je dionicama mostarskog Herbos fonda, 15 KM, dok se na SASE u istom mjesecu najviše trgovalo dionica Big invest grupe. Uz ostvareni promet dionicama BIG Invest grupe od 572.989 KM, vrijednost dionica BIG-a pala je u ožujku s 14,44 na 10,86 KM.

Zabrana ulaska CO u Sarajevo osiguranje

ABDS je certifikate BIG-a, prikupljene u uličnoj prodaji, uložio u velik broj državnih kompanija, među kojima su Energoinvest, na čijem je čelu tada bio aktualni premijer FBiH Nedžad Branković, te Željeznice Federacije BiH i Sarajevo osiguranje. Big je vlasnik više od 23 posto Sarajevo osiguranja, za koje nije dopuštena dokapitalizacija od Croatia osiguranja. Brankovićeva vlada je izvršila dokapitalizaciju te tvrtke, odlučivši da ulagači mogu biti samo sadašnji vlasnici, među kojima je i država. Kako država nije pronašla potreban novac za svoj dio dokapitalizacije, odlukom federalne vlade omogućeno je drugim vlasnicima da dokapitaliziraju i njen udjel u Sarajevo osiguranju.