Mimo gotovine kroz kanale bezgotovinskim platnog prometa procirkuliralo je 564,3 milijuna kuna u drugom tromjesečje ove godine, pokazuju statistike Hrvatske narodne banke.

U usporedbi s prvim tromjesečjem, to je porast prometa za 4,5 posto, odnosno 25 milijuna kuna, no porast prometa ne čudi uzme li se u obzir da je to razdoblje smirivanja strasti nakon euforičnog blagdanskog trošenja. Najveći dio bezgotovinskog platnog prometa uvjerljivo čine elektonički zadani nalozi za plaćanje, čak 52,7 posto, odnosno 297,8 milijuna kuna. Od “elektronike” najpopularnijim modusom za prijenos novca pokazala se svjetska mreža – internet. Internetom je obavljeno više od 15.000 transakcija čija je ukupna vrijednost dosegla 185,2 milijuna kuna. Građani su putem interneta zadali 4,2 milijuna transakcija vrijednih 5,5 milijuna kuna. No korporativni sektor je istovremeno zadao više od 11 milijuna transakcija čija je vrijednost premašila 97 posto ukupnih internetskih plaćanja, dosegnuvši gotovo 180.000 kuna. ETF POS uređaji, moderne verzije starijih uređaja za ručno “peglanje” kartica, daleko su zaostali iza interneta po količini novca koji je putem njih promijenilo vlasnika. U 16,9 milijuna “peglanja”, u kojem s više od dvije trećine uvjerljivo vode građani, ruke je promijenio 3,7 milijuna kuna, u ukupnom broju manje od dva posto elektroničkog novca. Papirnate uplatnice – obrasci, popularno zvani virmani, u ukupnom su bezgotovinskom platnom prometu sudjelovali s udjelom od 35 posto. Taj postotak približno je jednak prosjeku u prva tri ovogodišnja mjeseca i apsolutno iznosi 202,6 milijuna kuna. Statistike HNB-a pokazuju da se najveći dio obrazaca, 80 posto, zaprimi i obradi putem banaka, dok se preostali dio odnosi na poštu i Finu. Nešto manje od desetak posto ukupnog bezgotovinskog novčanog prometa provede se na temelju ugovorne ovlasti.