Tri od deset kuna ili 31,5 od 106,3 milijarde kuna kredita koje su banke plasirale poduzećima u kategoriji je loših, odnosno djelomično ili potpuno nenadoknadivih.

Najnoviji podaci HNB-a pokazuju da je udio loših u kreditnom portfelju poduzeća (koji je uobičajeno rizičniji) sredinom godine dosegnuo čak 29,6 posto. Sredinom 2013. udjel takvih kredita kod tvrtki je bio 26,9, a zbog HNB-ova zaoštravanja pravila klasifikacije (rizičnosti) plasmana na kraju godine popeo se na 28,3 posto. Korporativni je sektor tako najzaslužniji i što je razini ukupnih bankovnih kredita, svim sektorima, udjel loših od lipnja 2013. povećan sa 15,1 na 16,6 posto.A premda su krediti stanovništvu i dalje znatno sigurniji, tempo kvarenja naplate kod njih je u proteklih godinu dana zapravo bio i nešto brži nego kod poduzeća. Nakon što im je sredinom prošle godine udjel prvi put bio dvoznamenkast (10,3 posto), danas je takvih 11,6 posto, što znači da je više nego svaka deveta kuna kredita građanima djelomično ili potpuno nenaplativa.

U prvom polugodištu ukupni krediti banaka pali su za sedam milijardi kuna (na 280), no iznos onih koji se vode kao loši istodobno je porastao za 1,4 milijarde (na 46,4 milijarde). Rezervacije po lošim kreditima, pak, uvećane su za nešto veći iznos, pa je blago poboljšana i pokrivenost loših kredita, na oko 48 posto. Po zajmovima poduzećima banke su ove godine pojačale rezervacije za više od milijardu kuna, na 13,7 milijardi, a za gubitke po kreditima stanovništvu nabacile su oko 370 milijuna kuna dodatnih rezervacija, za ukupno 8,2 milijarde.

Problemi sa servisiranjem obveza vidljivi su i kod stambenih kredita koji poslovično imaju solidne instrumente osiguranja i nisku stopu neurednosti plaćanja. U godinu dana stambeni je portfelj smanjen za više od milijardu kuna, ali je iznos loših u njemu porastao za petinu, sa 4 na 4,8 milijardi. Nasuprot tomu, među rijetkim kategorijama kredita kod kojih se i u apsolutnim i relativnim brojkama bilježi blagi, ali ipak pad loših plasmana su prekoračenja ili tzv. minusi po transakcijiskim računima.

Od oko 8,4 milijarde kuna prekoračenja, djelomično ili posve nenadoknadivma vodi ih se nešto više od 1,2 milijarde ili 14,5 posto. Kako su kunski krediti općenito kraće ročnosti i često neosigurani, u domaćoj je valuti tradicionalno i najveći udjel loših kredita, a eurski u prosjeku imaju bolju naplatu od onih u švicarskim francima. U godinu dana CHF-portfelj smanjen je za 1,6 milijardi, na 24 milijarde kuna (uglavnom stambeni krediti), ali je iznos loših porastao za oko 270 milijuna, na 4,1 milijardu. Zakon o potrošačkom kreditiranju i smanjivanje kamata za CHF-dužnike očito su u pogledu servisiranja tih kredita imali prilično ograničen domet; udjel loših CHF-kredita od sredine prošle od sredine ove godine porastao je sa 15 na 17 posto.